Kako kažu, te procjene su dio prateće dokumentacije novog predloga zakona o šumama, koji je dostavljen crnogorskom parlamentu na usvajanje, pri čemu se za ponuđena zakonska rješenja može vidjeti da su i dalje značajno neusklađena sa pravnom tekovinom Evropske unije.
Novi zakon o šumama, kako navode, trebalo bi da označi kraj sa dosadašnjim koncesionim modelom upravljanja šumama, od kojeg su privilegovani pojedinci profitirali sa milionima eura, dok su šume ozbiljno devastirane.
Novi zakon predviđa da šumom, šumskim zemljištem, drvećem van šume i goletima u državnoj svojini upravlja organ uprave nadležan za upravljanje i gazdovanje šumama, dok gazduje privredno društvo, čiji je osnivač vlada sa udjelom od 100 odsto.
„Državno preduzeće za gazdovanje šumama će, shodno studiji izvodljivosti za njegovo osnivanje, zapošljavati uglavnom stanovništvo u ruralnim područjima, odnosno, kako vlada navodi, „u kategoriji kvaliteta života najsiromašniji sloj društva“, a što će dovesti i ostanku stanovništva na sjeveru, pri čemu napuštanje sjevera od strane stanovništva vlada smatra „najtežim negativnim društvenim trendom u Crnoj Gori.“, navodi se u analizi Akcije za socijalnu pravdu.
Vlada istovremeno očekuje da će 200 zaposlenih iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima (organ uprave), vođeni motivom veće zarade, preći u novo državno preduzeće, koje će početi rad početkom naredne godine, čime se „pozitivno utiče na rješavanje višedecenijskog problema zatrpanosti državne uprave prekomjernim brojem zaposlenih službenika i namještenika.“
„Za početak rada državnog preduzeća planira se zajam kod Svjetske banke, što vlada navodi kao ključni razlog zahtjeva za hitnim usvajanjem novog zakona o šumama. U prvoj godini rada novog državnog preduzeća za obrtna sredstva se projektuje 10,6 miliona eura i dodatnih 13,5 miliona za nabavku tehnologije i mehanizacije, opreme i sredstava za rad. Troškovi bruto zarada i bruto naknada procijenjeni su 5,4 miliona u narednoj godini, do 8,2 miliona u 2027. godini“, pokazuje analiza Akcije za socijalnu pravdu.
Navode da je 2022. godine promet na tržištu proizvoda od drveta iznosio 129 miliona eura, a projektuje se da će na kraju prve godine primjene novog zakona o šumama i rada novog državnog preduzeća taj iznos biti najmanje 250 miliona eura.
Kada je u pitanju usklađenost sa evropskim pravom iz ove oblasti, u odnosu na regulativu za praćenje otpornosti evropskih šuma, kako kažu u Akciji za socijalnu pravdu, može se ocijeniti da predloženi zakon i dalje ostaje značajno neusklađen.
„Tako se, u odnosu na regulativu, bilježe samo dvije potpune usklađenosti, 11 djelimičnih usklađenosti, dok se za pet odredbi prikazuje da su trenutno neprenosive. I dalje ostaju djelimično usklađene odredbe u vezi sa monitoringom šuma, odnosno izradom informacionog sistema za praćenje stanja šuma, razmjenu podataka, skladištenja podataka o stanju šuma. Vlada projektuje da se usklađenost sa evropskim pravom u ovom dijelu za dio normi postigne tek do kraja 2026. godine, a za dio do kraja 2028. godine“, poručuju iz ASP-a.
U isto vrijeme, kako dodaju, za novi zakon o šumama vlada uopšte nije radila usklađenost u odnosu na evropski propis o obavezama subjekata, koji stavljaju u promet drvo i drvne proizvode, već se očekuje da usaglašavanje bude postignuto do kraja 2025. kroz donošenje posebnog zakona.
„Zakon o šumama je, iz seta zakona koji targetiraju pitanje zaštite životne sredine i klimatskih promjena, u ovom času među neusklađenijima sa evropskim propisima“, poručuju iz ASP.
Analiza zakona iz životne sredine je dio ASP-ovog projekta „Kvalitetnijim zakonima za bolju zaštitu životne sredine“. Projekat se realizuje kroz grant šemu šireg projekta „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)“, kojeg realizuje Koalicija 27, podržanog od Evropske unije i Ministarstva javne uprave.
Vodeći partner na tom projektu je Centar za zaštitu i proučavanje ptica.
