Njegova majka udala se za njegovog oca, siromašnog oficira. Poticala je iz ugledne i bogate porodice Arsenjevih. Njena majka je bila protiv tog braka, no ćerka je uspjela da pobijedi majku i ostvari svoju ljubav. Kad je Ljermontov imao svega tri godine, umire mu majka. Ljermontov je naslijedio od oca i majke tananost, duboku emocionalnost, osjetljivost, talenat i inteligenciju. Sve ono što je potrebno da se postane patnik i pjesnik. Majčinom smrću otpočinje Ljermontovljeva drama. Njegova baba u kćerkinoj smrti vidjela je priliku da se osveti Ljermontovljevom ocu i da mu zada težak udarac, da ga uništi. Započinje borba oko djeteta između babe i oca. Sve se to odvijalo pred očima pametnog i osjetljivog dječaka. Još tada se povukao duboko u sebe. U to vrijeme navikao je da bude sam sa sobom i sa onim što proživljava. Bogatija i uticajnija baba uspjela je da se izbori za unuka. Otac je ustupio dijete jer mu nije mogao obezbijediti budućnost onakvu kakvu je mogla baba. Djetinjstvo je proveo na jednom ogromnom imanju svoje babe. Tu je odlično naučio francuski i engleski jezik. Kad je dječak poodrastao, baba sa njim prelazi u Moskvu 1827. godine, a već 1828. godine on pohađa Blagorodni pansion pri Moskovskom univerzitetu. Tu počinje da piše poeziju.
Na Univerzitetu sa svojim drugovima studentima nekoliko puta dolazi u sukob sa profesorima. Jedan takav sukob 1832. godine izazvaće Ljermontova da učini sudbonosni korak u svom životu. On napušta Univerzitet i odlazi u Petrograd, i tamo stupa u gardijsku konjičku akadamiju. Ljermontov kao umjetnik i kao ličnost sazrijeva veoma brzo. Njegov ideal je tada bio Puškin. Poslije pogibije Puškina u dvoboju, Ljermontov piše pjesmu „Povodom pjesnikove smrti“, gdje optužuje presto za smrt Puškinovu. Nikolaj I hapsi Ljermontova. Da nije bilo njegove babe, koja se borila za svog unuka, i koja je imala veliki uticaj na dvoru, Ljermontov bi bio pogubljen. Protjeran je na Kavkaz u operativnu armiju, pod kuršume kavkaskih plemena. Sukob između Ljermontova i Nikolaja I trajao je četiri godine. Na Kavkazu Ljermontov gine u dvoboju, i tako završava život na potpuno isti način kao što ga je završio i Puškin.
Za te četiri godine Ljermontov je, otimajući od smrti i sebe sve ono što se oteti moglo, grozničavo pisao i stvarao. U njemu su se na svoj način presijecale sve najprogresivnije struje tog vremena.
Roman – Junak našeg doba
Godine 1836. Ljermontov radi intenzivno na romanu „Kneginja Ljigovska“. Roman nije završio jer još nije bio ovladao pouzdanim proznim izrazom. Ovaj nedovršeni roman je od značaja za njegovo idejno i književno sazrijevanje. U njemu je on prvi put dao konture lika Pečorina, koji će ga nekoliko narednih godina, sve do smrti 1841. progoniti, sve dok ga definitivno nije uobličio u romanu „Junak našeg doba“. Autobiografski elementi ovog proznog dijela su izraziti, i vezani su za snažna osjećanja prema V. A. Lopuhinoj. Pečorin je rijetko bogata i nadarena priroda. To je čovjek izuzetne inteligencije, kulture i širokog obrazovanja. On je jake volje, aktivistička priroda. Čovjek takvog formata i vrijednosti nema nikakve mogućnosti da se ostvari. Pečorin nije našao u svojoj sredini one koji bi mu mogli biti dostojni, i on postaje hladan i ravnodušan prema svemu što ga okružuje, prema sebi samom.
Odlomak
“Prebiram po sjećanju svoju prošlost i pitam se nehotično; zašto sam živio? S kakvim ciljem sam se rodio? A sigurno je taj cilj postojao, i sigurno mi je bilo predodređeno nešto veliko, jer u duši osjećam neizmjernu snagu; ali nijesam odgonetnuo šta mi je to predodređeno, zavele su me prazne i nezahvalne strasti; iz njihova ognja izišao sam čvrst i hladan kao gvožđe. Ali sam zauvijek izgubio elan plemenitih težnji,najljepši cvijet života.”
Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke, koja se nalazi u zgradi Dvorca Kralja Nikole, postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.
Ivan Lješković
