Očekivanja su realna, jer će sa nominalnim povećanjem minimalnih zarada doći do opšteg rasta cijena, odnosno inflacije, a time i do rasta cijena nekretnina, objašnjava Mišković.
"Generalno, ljudi sa većim primanjima, mnogi od njih, steći će i veću kreditnu sposobnost. To, s druge strane, može, u nekoj mjeri, da ima i rizike po bankarski sektor, iz razloga što će taj novac vremenom gubiti vrijednost. Oni koji uspiju da kupe nekretninu prije primjene "Euro modela", čini se, biće u boljoj poziciji, jer će im novac koji budu odvajali od plate, po današnjim cijenama, biti značajno manji u odnosu na ukupna primanja, a nakon primjene "Euro modela", rekao je Mišković.
On podsjeća da crnogorsko tržište nekretnina od 2027. godine bilježi konstantan rast cijena, koji je u određenim periodima bio veoma dinamičan.
“U 2025. godini imali smo nešto usporeniji rast, ali ove godine, odnosno u međukvartalnom rastu u 2026. godine, pokazuje se da tržište opet dobija zamah. Iako se bilježi manji broj transakcija, to nije uticalo na to da cijene krenu silaznom putanjom. Razlog tome je i vakuum koji je u toku 2025. godine stvorio situaciju da se manje gradilo. I to značajno, zato što su same izmjene Zakona o legalizaciji stvorile određeni vakuum od nekoliko mjeseci. U tom periodu nisu izdavane građevinske dozvole, a tome je doprinio i oprez investitora, jer nisu bili sigurni da li će se tražnja u nekom trenutku zaustaviti. Međutim, kako su evropske integracije dobijale zamah, tako su i očekivanja javnosti da će se pojaviti sve više investitora i iz inostranstva koji će biti zainteresovani za ulaganja u sektor nekretnina u Crnoj Gori, što opet, na neki način, povećava tražnju za nekretninama, a utiče na dalji rast cijena”, pojašnjava Mišković stanje na tržištu.
On je potvrdno odgovorio na naše pitanje da li su agenti za nekretnine zabilježili pojavu povlačenja stambenih jedinica u novogradnji sa tržišta nakon najave primjene programa "Euro model".
“To je informacija koju smo dobili mi koji radimo na tržištu nekretnina, a potiče sa terena, od naših klijenata, kupaca koji su u potrazi za stanovima. Dakle, dobili smo informacije da određeni broj investitora ili kompletno ili djelimično povukao ponudu sa tržišta, očekujući da će nakon primjene ovih ekonomskih reformi najavljenih za januar 2027. godine doći do značajnijeg rasta cijena”, saopštio nam je Mišković.
Porezi na prazne stanove uvećavaju tržište i troškove održavanja
Bez preciznih podataka nezahvalno je komentarisati najavu premijera o oporezivanju praznih stanova, ali je poznato da ima država koje su usvojile takva rješenja, kaže Mišković.
“Nezahvalno je komentarisati dok ne vidimo šta je konkretno premijer pod time mislio. Države, kako u regionu tako i u Evropi, imaju jednu takvu mjeru, i pretpostavljam da ta mjera ide ka tome da se suzbije tržište nelegalnog izdavanja stanova, gdje su ti stanovi nominalno prazni, a oni su u stvari izdati bez ikakvog ugovora. To će demotivisati sve one koji na taj način izdaju stanove da taj zakup ne prijavljuju. A, s druge strane, i sve one koji su investirali novac u nekretnine, kako bi očuvali vrijednost, a nisu stavili u funkciju te stanove, isto će demotivisati za te stanove. Na taj način povećaće se i troškove održavanja tih stanova, što može uticati na to da se na tržištu pojavi veći broj stanova, odnosno šira ponuda nego što je to bilo prethodnih godina, kada je ona konstantno bila značajno manja u odnosu na tražnju”, rekao je Mišković.
