Tokom Drugog svjetskog rata bio je zatvoren u njemačkom koncentracionom logoru u Zrenjaninu.
“Književne novine” i “Borba” su listovi u kojima je Popa objavio svoje prve pjesme. Njegova zbirka pjesama “Kora” koju je objavio 1953. godine se, pored “87 pesama” Miodraga Pavlovića, smatra početkom srpske poslijeratne moderne poezije.
Popa je kao urednik izdavačke kuće Nolit u Beogradu radio od 1954. godine do 1979. godine, kada je imao priliku da, slaganjem usmenog nasleđa, igara i zagonetki, stvori poseban pjesnički jezik moderne poezije.
Vasko Popa je jedan od najprevođenijih pjesnika. Član Srpske akademije nauka i umetnosti postao je 1972. godine, a bio je i jedan od osnivača Vojvođanske akademije nauka i umetnosti 1979. godine.
Najpoznatija djela: zbirke pjesama “Kora“, “Nepočin-polje“, “Sporedno nebo“, “Uspravna zemlja“, “Vučja so“, “Živo meso“, “Kuća nasred druma“, “Rez“, antologija narodnih umotvorina “Od zlata jabuka“, antologija poetskog humora “Urnebesnik“.
Pričalo se da je poseban čovjek koji svojim koracima osvaja svijet. Jedini je srpski pjesnik čije je cjelokupno djelo objavljeno u Engleskoj i Americi i koga su podržavali svi od Triglava do Vardara. Ljubav prema supruzi Jovanki Singer zabilježena je na hartijama zbirki pjesama, a branila ga je od svih pretrpljenih logorskih rana i životnih nedaća koje je rat ostavio na njegovoj duši. Bio je skroman čovjek, sa izrazitim smislom za humor. Njegovi kratki stihovi, bez rime i interpunkcije, bliski metrici srpske narodne poezije, napravili su preokret na tadašnjoj književnoj sceni. Jezik kojim je pisao bio je sažet, a njegova djela su ostavila veliki uticaj na mlade umjetnike. Sredinom sedamdesetih i osamdesetih godina volio je da sjedi u beogradskim kafanama „Madera“, „Mažestik“ i „Ekscelzior“, gdje su se mogli čuti zanimljivi razgovori, a posebno mudre riječi Vaska Pope koji je volio da govori o Malarmeu i Rembou. Jednom prilikom kada mu je konobar poslužio lošu kafu, Popa je rekao:
„Ako je ovo kafa, ja sam Franc Kafka“.
Humorom koji je povremeno prerastao u sarkazam, mišlju da pjesma nastaje kao plod racionalnog cilja, stvaranjem slika iz mitske građe okrenute ka modernom tkao je najljepše stihove.
Popa je stihovima pokazivao ljubav koja brani čovjeka i ljudsko dostojanstvo. Svoju životnu ljubav upoznao je u srednjoj školi, a ona će biti njegov saputnik do kraja života. Njoj, Jovanki Singer, zvanoj Haša posvetio je sve svoje knjige i najljepše ljubavne stihove. Bila je njegova inspiracija i melem na rane. U gradu Vršcu, u Lenauvoj ulici, među najljepšim drvoredima upoznali su se gimazijalci Vasko Popa i Jovanka Singer. Haša je postala inženjer arhitekture. Po zapisima i tragovima priče o ljubavi Vaska Pope i njegove Haše vidimo da je to bila ljubav koja je pomjerala sve granice. Dani u kojima je ljubav grijala njihov svijet, kada su pogledi bili dovoljni da se kaže sva suština stvoreni su stihovi najljepše ljubavne pjesme:
„Očiju tvojih da nije
Ne bi bilo neba
U malom našem stanu
Smeha tvoga da nema
Zidovi ne bi nikad
Iz očiju nestajali“
U stihovima prepoznajemo snagu ljubavi koju pisac dočarava riječima. Ta ljubav poništava tjeskobu, liječi usamljenost,osnažuje duh i uljepšava život. Popa naglašava da bez ljubavi nema života, kao što ga nema ni bez sunca. Takva je bila njegova ljubav prema voljenoj Haši.
Ruke tvoje plamsaju
Na ognjištu usred mog lica
Ruke tvoje otvaraju mi dan
Ruke tvoje cvetaju
U udaljenoj pustinji u meni
Gde još niko nije zakoračio
Ruke tvoje sanjaju u mojima
san svih ozvezdanih ruku na svetu
Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke, koja se nalazi u zgradi Dvorca Kralja Nikole, postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.
Ivan Lješković
