Dva puta je polagao maturski ispit, ali nikako nije uspio da ga položi, stoga je ubrzo bio primoran da napusti školovanje i da se zaposli. Kako mu ni to nije uspjelo, čak dvije godine je živio u nevjerovatnom siromaštvu. Prema nekim navodima, Zola je bio toliko siromašan da je bio primoran da jede vrapce koji su mu slijetali na prozor.
Nakon što se zaposlio kao službenik u jednoj izdavačkoj kući, počeo je da piše za veliki broj novina kako bi zaradio malo više novca. Ipak, ljubav prema fikciji ga je navela da napiše svoj prvi roman pod nazivom „Klodova ispovijest“, koji je ubrzo privukao nevjerovatnu pažnju javnosti. Kako je ubrzo postao veoma poznat, a shvativši da može da izdržava i sebe i majku zahvaljujući pisanju, Zola napušta posao službenika i posvećuje se pisanju.
Narednih godina objavljuje dva romana: „Tereza Raken“ i „Madlen Fera“. Ubrzo pronalazi inspiraciju u Balzakovoj „Ljudskoj komediji“ i objavljuje ciklus „Rugon-Makarovi“ koji se sastoji iz dvadeset romana od kojih svaki prati priču različitog lika jedne porodice.
Tokom 1860-ih godina, Zola je u svojim člancima nerijetko branio umjetnost Kloda Monea, Eduara Manea, kao i Pjera Ogista Renoara. Iz tog razloga Zola je često bio u prilici da se nađe na raznim okupljanjima slikara i upravo tu upoznaje teoriju umjetnosti.Međutim, nakon što je objavio roman „Djelo“ koji prati život slikara koji ne uspijeva da spozna svoj kreativni potencijal što neizbježno vodi ka njegovom samoubistvu na kraju romana, biva oštro kritikovan, a njegova reputacija biva ozbiljno narušena.
Godine 1870. Zola se ženi Gabrijelom Milej, a te iste godine stupa u kontakt sa mnogim uvaženim piscima.
Kao jedan od osnivača naturalističkog pokreta, Zola je objavio nekoliko studija na temu teorije umjetnosti, uključujući „Eksperimentalni roman“ i „Naturalistički književnici“. Naturalizam podrazumijeva primjenjivanje dva ključna principa u književnosti: determinizam (ubjeđenje da su lik, temperament i ponašanje posledica okolnosti i istorijskog trenutka) i eksperimentalni metod (podrazumijeva sakupljanje određenih podataka u strogo kontrolisanim uslovima).
Godine 1898. Zola se umiješao u Drajfus aferu. Naime, riječ je o Alfredu Drajfusu, francuskom oficiru, nepravedno osuđenom za izdaju. Ova afera je u potpunosti podijelila francusko društvo, a trajala je čak 12 godina. Stoga je Zola u svom otvorenom pismu pod nazivom „Optužujem“ žustro napao francuske generale zbog nepravedne optužbe. Samo nekoliko mjeseci kasnije slučaj Drajfus je ponovo pokrenut, a sama intervencija Emila Zole je u velikoj mjeri umanjila pomahnitali militarizam koji je vladao u to vreme u Francuskoj.
Zolini poslednji romani „Tri grada“ i „Četiri jevanđelja“ često ne odaju tako snažan utisak kao što to čine njegova ranija djela.
Zola je neočekivano preminuo 29. septembra 1902. godine. Emil Zola ostaće upamćen kao ne samo jedan od najznačajnijih književnika Evrope, već i kao borac za pravdu i istinu, heroj siromašnih i optuženih. Danas počiva pored Voltera, Žan Žak Rusoa, Viktora Iga i mnogih drugih francuskih pisaca čija su djela izmijenila tok francuske istorije.
"Žerminal" je objavljen 1885. godine i dio je Zoline serije od dvadeset romana o porodici Rugon-Makar. Opšteprihvaćeno i nesporno mišljenje je da je ovo njegovo remek-djelo i jedan od najboljih romana ikada napisanih na francuskom jeziku. U pitanju je beskompromisno surova i realistična priča o štrajku rudara u kopovima uglja u sjevernoj Francuskoj šezdesetih godina 19. vijeka koja je prevedena i objavljena u više od stotinu zemalja, a uz to je po njoj snimljeno pet filmova i dvije televizijske serije.
Naslov je zapravo naziv mjeseca iz kalendara francuskih republikanaca, proljećnog mjeseca. Germen je latinska riječ koja znači "sjeme," a u romanu se opisuje nada u bolju budućnost koja je posijana među rudarima.
Odlomak
"Katarina joj je rekla da ne namjerava da se vrati u Vore. Pomisao da ništa ne zarađuje i da je tako trpe u kući njene majke kao nepotrebnu životinju koja smeta, svakog dana je bivala sve nepodnošljivija. I samo da se nije plašila neprijatnosti sa Šavalove strane, ona bi još od utorka ponovo sišla u okno".
Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.
Ivan Lješković
