On je u intervjuu za Forbes Crna Gora najavio i druge značajne investicije, kao što su ugradnja osmog agregata u Hidroelektrani (HE) Perućica od 54 MW, prevođenje poplavnog talasa Zete u Krupac, zatim tunel Krupac-Slano, što će značajno povećati proizvodnju.
Plan EPCG, kako je kazao, je i da izgradi HE Kruševo za koju se sprema dokumentacija.
Govoreći o Željezari Nikšić, čiju je imovinu kupila EPCG, rekao je da imovina fabrike sada mnogo više vrijedi nego što je plaćena, ona ima potencijal za priključenje solarne elektrane od 60 MW i neki investitor bi samo za taj potencijal izdvojio najmanje 15 miliona eura.
EPCG je krajem 2022. godine kupila imovinu Željezare od turske kompanije Tosjali (Tosčelik) za 20 miliona eura.
Govoreći o Bilećkom jezeru, kazao je da postoji raspoloženje da se vrši valorizacija potencijala tog jezera i da je arbitraža sa Republiko Srpskom krajnja opcija.
Dukanović je kazao da je trend poslovanja Elektroprivrede nesporno dobar, ali ćerke kompanije, ako ih posmatramo izolovano, imaju negativne poslovne rezultate, ali one su, kaže, ipak ćerke firme EPCG.
"Van Željezare postoji zemljište koje je ovom procjenom kvalifikovano kao najniža vrsta, međutim, značajan dio toga zemljišta postaće gradsko-građevinsko zemljište. Konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja za izgradnju stambenog poslovnog kompleksa Sunčani grad završava se 30. aprila i tu ćemo imati tržne centre i možda izgradnju od 500 do 1.000 stanova i ta zemlja će imati mnogo veću vrijednost", kazao je Đukanović.
On je istakao da je već završen i usvojen elaborat za izradu armirano-betonskih stubova.
"Takođe da ne bismo više plaćali eksterno obezbjeđenje jer je privreda dužna da čuva svoju imovinu, dio zaposlenih Željezare je završio i određene kurseve da bi mogli da preuzmemo i to obezbjeđenje. Znači, moglo bi da ima posla u Željezari bez pokretanja osnovne djelatnosti, ali to ne ide lako i jednostavno jer moramo da izvršimo prekvalifikaciju radnika. Razumijemo nestrpljenje javnosti da se odmah ispostave rezultati, mi uvijek možemo da vratimo uloženi novac ako se opredijelimo za opciju da prodamo Željezaru sa sve solaranim potencijalom i takođe da vratimo novac koji bi pokrio dosadašnje troškove i da nam ostane desetak miliona profita da bismo mogli da kažemo poslije 24 mjeseca – mi smo zaradili deset miliona. Mislim da treba Željezari dati šansu, ovo poslovodstvo Elektroprivrede će se boriti da se realizuju ti poslovni procesi koji bi mogli da učine Željezaru stabilnom. Mislim da je opasno izdvojiti 60 miliona eura ulaganja i mislim da je dobra ova opcija koju smo sad spremili – izdavanje u zakup objekata Čeličane i Kovačnice – ako se javi investitor, ozbiljan investitor koji želi da pokrene proizvodnju čelika i obradu čelika, mislim da bi to bile sjajne vijesti za Elektroprivredu, za sve građane Nikšića, u krajnjem i sve građane Crne Gore."
"Komarnicu treba graditi"
Đukanović smatra da sa stručnog aspekta treba graditi hidroelektranu Komarnica.
"U svakom slučaju to će biti politička odluka, jer ipak politika sagledava sve moguće aspekt, sad će stručnjaci i eksperti da zamjere, ali ona ipak posmatra širi kontekst. Lično mislim da to treba na referendumu da odluče građani Šavnika i Plužina ili Žabljaka ili čitave Crne Gore, to je već stvar dogovora, ali sa stručnog aspekta Komarnicu treba graditi", kazao je Đukanović.
Upitan oko Bilećkog jezera on je kazao da je arbitraža posljednje sredstvo i da postoji raspoloženje da se vrši valorizacija potencijala Bilećkog jezera.
"Da li će to biti solarne elektrane na Bilećkom jezeru, reverzibilna elektrana…U svakom slučaju moramo da napravimo sinhronizaciju sa ERS i mislim da bi na taj način korišćenjem na adekvatan način potencijala Bilećkog jezera, osim energetskog potencijala koji je neosporan, moglo bi da se riješi u značajnoj mjeri i vodosnabdijevanje crnogorskog primorja i tome se i te kao posvećujemo, a moraćemo iz dana u dan i sve više", istakao je Đukanović.
On je kazao da prema njihovoj projekciji, izgradnja prve vjetroelektrane u vlasništvu EPCG, trebala da počne prije godinu.
"Nažalost, imali smo problema oko dobijanja određenih dozvola. Neću sad pričati priču o ugrožavanju slijepih miševa, oko sječe šuma… Uglavnom, to se sad sve prevazišlo. Raspisani su tenderi. Mislili smo da bi trebalo da krenemo krajem maja, ali ćemo morati to odložimo za 13. jul kada ćemo biti spremni da počnemo zemljane radove. To bi počelo krajem maja, ali jedan tender je poništen, baš taj javni poziv za izvođača zemljanih radova, to je ogromni posao. Evo, za sada 13. jul figuriše kao datum. Neki detalji, koji možda i nijesu suštinske prirode, mogu da prolongiraju određene procese, ali što se tiče Elektroprivrede Crne Gore, neće biti problema. Ali čitava država i lokalna samouprava, prije svega državni organi, i oni moraju da rade zajedno sa nama, sinhronizovano, da bi što prije pokrenuli izgradnju novog vjetroparka Gvozd, evo, ekskluzivno, možda će se raditi odmah još 30 MW Gvozda 2", kazao je Đukanović za Forbs.me.
