"U najvećoj mjeri dominira respiratorna simptomatologija sa povišenom tjelesnom temperaturom, a udio asimptomatskih slučajeva je takođe značajan, što je bilo za očekivati imajući u vidu da se među oboljelima uglavnom radi o mlađim osobama koje po pravilu imaju manje simptoma ili su u potpunosti bez njih", naveli su iz Instituta za Antenu M.
Očigledno je da je dolazak toplijih dana doprinio slabijem obolijevanju na kompletnoj sjevernoj hemisferi, navode iz IJZ, ali je još uvijek pitanje da li je to efekat temperature, povećanog UV zračenja ili izmjenjenih društvenih interakcija i ponašanja pojedinaca.
"S obzirom na to da se već registruje povećanje broja slučajeva u okruženju ali i kod nas, najvjerovatnije je da odgovor leži u činjenici da su neadekvatno ponašanje i niska percepcija rizika odgovorni za povećanje obolijevanja, te da ti faktori rizika za obolijevanje dominiraju u odnosu na sve ostale, uključujući i klimatske", naveli su oni.
Trenutno ne postoje validni naučni podaci koji bi ukazivali na bilo kakvu slabiju virulentnost virusa, niti postoji adekvatno biološko objašnjenje za to.
"Zabilježen je niz izmjena genetskog materijala kod virusa u odnosu na prvu sekvencu gena virusa koja je bila objavljena na uzorcima iz Kine, ali ove izmjene nisu značajne u smislu broja, niti se mogu povezati sa kliničkim dešavanjem kod oboljelih", saopšteno je iz IJZ.
Kako objašnjavaju, kod ove kao i kod mnogih drugih infekcija za koje u suštini ne postoje terapijski modaliteti koji bi se uspješno bavili uzročnikom infekcije (tj. virusom), fokus u liječenju stavlja se na terapiju i ublažavanje simptoma.
"Svaki pacijent je indiviua za sebe, a klinička slika šarolika te se i terapija mora prilagođavati individualnim pacijentima i njihovim tegobama uz poštovanje opštih principa i načela liječenja COVID-19 koji su dati u smjernicama za liječenje", navode iz IJZ.
SZO je objavila da se prati razvoj namjanje 128 vakcina kandidata, a da je u fazi kliničkih ispitivanja (ispitivanja na ljudima) njih 13.
"Najdalje je odmakla vakcina koju razvija konzorcijum sa Univerzitetom u Oksfordu na čelu (radno ime „ChAdOx1-S“) i koja je jedina vakcina u trećoj fazi kliničkih ispitivanja. U ovoj fazi učestvuje velika grupa zdravih dobrovoljaca uzrasta 18 do 55 godina, koji se nasumično raspoređuju u dvije grupe, kako bi se poređenjem mogao utvrditi zaštitni efekat vakcine. Volonteri će se pratiti 12 mjeseci, tokom kojih će se periodično testirati na COVID-19 a osim toga, u toku studije biće rađeni i testovi iz krvi, kako bi se sagledalo kako su imunološki sistemi volontera reagovali", kazali su iz Instituta.
Izvor: Antena M
