To se već desilo 2021, kada je aktuelni premijer Milojko Spajić bio ministar finansija u vladi Zdravka Krivokapića. I dok iz parlamentarne većine za to krive opoziciju koja nije dozvolila da se sjednica održi, a PES-ov Vasilije Čarapić da je sistem javnih finansija zbog toga ugrožen, opozicija tvrdi da to neće uticati na isplatu plata i penzija.
Profesorica Ekonomskog fakulteta Maja Baćović je Pobjedi kazala da Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti propisuje da Ministarstvo finansija, ukoliko se budžet ne usvoji do kraja godine, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa prosječnih stvarnih izdataka u 2024. godini.
"Na bazi podataka o tekućoj potrošnji u ovoj godini, prosječna mjesečna stvarna potrošnja bila je na nivou od oko 230 miliona eura. Predloženim zakonom o budžetu za 2025. godinu planirana je prosječna mjesečna tekuća potrošnja od 238 miliona i razlika od četiri-pet odsto nije iznos koji može značajnije uticati na finansiranje tekućih obaveza države u narednoj godini", ocijenila je Baćović za Pobjedu.
Ukazala je da troškovi zarada, penzija i ostalih socijalnih davanja čine 62 odsto ukupnih planiranih tekućih rashoda te da postoji dovoljno sredstava za njihovu isplatu.
"Iznos ovogodišnje stvarne potrošnje ne ostavlja puno prostora za realizaciju planiranih rashoda u kapitalnom budžetu, iako i takva mogućnosti postoji ukoliko se racionalizuju neki tekući troškovi, npr. rashodi za usluge, subvencije i ostali izdaci su u ukupnom iznosu planirani na nivou od 245 miliona eura. Kapitalni budžet za 2025. godinu planiran je u iznosu od 280 miliona, pa se čak i u uslovima privremenog finansiranja, određenim racionalizacijama mogu obezbijediti sredstva za realizaciju najvažnijih projekata", kazala je Baćović.
Kada je riječ o otplati dugova po osnovu kredita, Baćović navodi da podaci Ministarstva finansija pokazuju da su raspoloživi depoziti države na nivou da mogu obezbijediti otplatu dijela duga predviđenu za prvi kvartal iduće godine.
"To ostavlja prostor da se usvajanjem Zakona o budžetu najkasnije do kraja prvog kvartala naredne godine, stvore uslovi za obezbjeđenje sredstava za otplatu dospjelih obaveza po osnovu javnog duga u preostalim kvartalima", smatra Baćović.
Ipak, ukazuje da trajnija nefunkcionalnost institucija i politička nestabilnost svakako nijesu poželjni, ne samo iz ugla državnih finansija, već i ekonomskog razvoja i procesa pristupanja Evropskoj Uniji. Baćović navodi da neki ekonomski trendovi u prethodnom periodu već upozoravaju na usporavanje potencijalnog privrednog rasta, kao npr. bruto investicije, koje su posljednjih nekoliko godina realno niže u odnosu na 2019. godinu.
Politička nestabilnost
Mnogo negativnije posljedice na ekonomsku stabilnost, ali i sliku koju šaljemo iz Crne Gore, kako smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, imaće politička nestabilnost koja je i dovela do toga da se budžet ne usvoji.
"Nije neusvajanje budžeta nešto što može da uspori ekonomski razvoj, posebno ako znamo da će se usvojiti veoma brzo. Treba se sjetiti 2022. i 2023. godine kada smo imali političku nesigurnost, da nismo imali novih investicijia ni rast ekonomije, pa je samim tim jasna poruka da bez političke stabilnosti ne možemo da očekujemo ni ekonomski rast i razvoj", kazao je Mulešković Pobjedi.
Smatra da privremeno finansiranje zbog neusvajanja budžeta neće predstavljati značajan problem za samo funkcionisanje sistema.
