"Kada se bebe rode, posebno one svijetle puti, imaju svijetlu boju očiju zbog jako malo melanina u očima. Melanin je pigment koji daje boju očima, koži i kosi. Količina melanina u šarenici, obojenom dijelu oka, određuje koju boju očiju će osoba imati", objašnjava dječji oftalmolog Daglas Fredrik.
Genetika određuje koliko melanina ili pigmenta će osoba imati u svom tijelu.
DNA koji beba prima od roditelja određuje hoće li imati smeđe, plave, zelene ili druge boje. Dijete se može roditi s plavim očima, jer oči ponekad ne proizvode puno ili uopšte ne proizvode melanin dok je beba u materici.
Međutim, nakon rođenja svjetlo podstiče proizvodnju melanina, zbog čega se vremenom boja može promijeniti.
"Boja pigmenta ne uzrokuje promjenu. Ne postoji plavi, sivi, zeleni ili smeđi pigment u oku", naglašava oftalmolog, dodajući kako je jedini pigment koji imamo u očima smeđi, a količina tog pigmenta određuje hoće li nečije oči biti svjetlije ili tamnije.
Jedan roditelj sa smeđim očima plus drugi roditelj sa smeđim očima trebalo bi da imaju bebu sa smeđim očima, zar ne? Da, ali ne uvijek. Postoje višestruki geni u našem tijelu koji doprinose boji očiju. Čak i ako oba roditelja imaju smeđu boju očiju, moguće je da beba na kraju ima plave oči ako roditelji imaju gene za plave oči negdje u genetskoj konstituciji, odnosno ako imaju mutirani gen koji se može prenijeti kroz niz generacija kao recesivan.
Stručnjaci kažu da najveća promjena slijedi najvjerovatnije u periodu od šestog do devetog mjeseca života. Tokom nekoliko sedmica ili mjeseci, možete i primjetiti kako bebina boja očiju postaje tamnija.
"Promjena je toliko postepena da možda nećete ni primjetiti sve dok se jednog dana vaše dijete ne probudi s drugačijom bojom očiju", objašnjava oftalmolog.
Do 12. mjeseca, većina beba ima svoju trajnu boju očiju iako doktor Fredrik govori kako se kod neke djece boja očiju može mijenjati sve do šeste godine.
Ipak, takvi slučajevi su rijetki i promjena se ne dešava preko noći.
