Ona je, govoreći o ličnom iskustvu sa pacijentima, kazala da mlade osobe, koje su primile jednu od vakcina protiv kovid-19 infekcije, u slučaju zaraze , imaju značajno lakšu kliničku sliku u odnosu na mlade ljude koji nijesu vakcinisani.
Upravo nevakcinisani mladi ljudi, kako je pojasnila, mogu razviti teške upale pluća koje zahtijevaju kiseoničnu terapiju i hospitalizaciju.
Govoreći o tome kakva je klinička slika kovid pacijenata danas, u odnosu na godinu ranije, prije pojave delta soja, Milačić za Dnevne kaže da se to baš i ne može porediti, “jer je imuni odgovor pacijenata individualan”.
“Tako da isključivo razvoj bolesti zavisi od imunog sistema pojedinca. U ovom preriodu smo zapazili da mlađi pacijenti koji nijesu vakcinisani imaju težu kliničku sliku u odnosu na prošlu godinu. Mogu razviti teške pneumonije koje zahtijevaju kiseoničnu terapiju i hospitalni tretman”, rekla je Milačić.
Ona upozorava da se delta soj SARS Cov-2 virusa znatno brže prenosi, te da kod nekih pacijenata daje tešku kliničku sliku.
“Vjerovatno da je ovaj mutiram soj snažniji, a uz to veliki broj mladih ljudi nije vakcinisan, tako da sumirano utiču na razvoj teških formi ove bolesti”, pojasnila je dr Milačić.
Najčešći simptomi infekcije su, kazala je, povišena tjelesna temperatura, kašalj, opšta slabosti malaksalost, a mogu biti prisutni i zapušenost nosa, te gubitak čula ukusa i mirisa.
“Ono što je karakteristično, to je da pogoršanje simptoma može nastupiti između 7. i 12. dana, kada se javlja osjećaj kratkog daha, pogoršanje opšteg stanja, pada saturacije kiseonika, što gotovo uvjek znači razvoj ili pogoršanje pneumonije, i zahtijeva hitno bolničko liječenje”, istakla je Milačić.
To što imunizacija ne ide planiranom dinamikom ostavlja prostora i za mutaciju virusa. Upravo ta mutirana forma virusa, navodi Milačić, daje kod mladih, prethodno potpuno zdravih ljudi, tešku kliničku sliku ukoliko nijesu vakcinisani.
“To govorim iz ličnog radnog iskustva sa mojim pacijentima, dakle ne oslanjam se na studije i tuđa iskustva. Mladi ljudi treba da se vakcinišu”, jasna je Milačić.
Smatra i da su strože epidemijske mjere neophodne kako bi se suzbila epidemija, a kad su u pitanju djeca i nedoumice oko vakcinacije, ukazuje da je virus agresivan sa nepredvidivim dejstvom.
“Djeca su najosjetljivija populacija i naravno da svi brinu i razmišljaju šta bi trebalo uraditi povodom vakcinacije. U tom dijelu nemam dovoljno iskustva da mogu sa sigurnošću da odgovorim na pitanje. Međutim, svi vidimo da se radi o agresivnom virusu sa nepridvidivim dejstvom, tako da su preporuke svjetskih stručnjaka iz oblasti epidemiologije, imunologije i pedijatrije da djecu treba vakcinisati”, istakla je Milačić.
Počela je vakcinacija trećom dozom vakcine, a već se za određene grupe pominje i četvrta doza. Na pitanje hoćemo li doći u situaciju da se periodično vakcinišemo protiv kovida, kao protiv sezonskog gripa, Milačić odgovara: “Nezahvalno je da razgovaramo na tu temu, s obzirom da još najveći svjetski naučnici tragaju za pravim tretmanom i prevencijom ove bolesti. Moguće je, čini se iz ove perspektive i taj način vakcinacije, ali vrijeme će pokazati”.
Milačić je pojasnila i da veliki broj zaraženih ukazuje daje Delta soj SARS Cov-2 vrlo kontagiozan, te da se vrlo lako prenosi.
S obzirom na to da vlada potpuno opuštena atmosfera među ljudima i da se gotovo svi ponašaju kao da virus ne postoji, Milačić navodi da nije neočekivano da broj novozaraženih raste.
“Što se tiče vakcine, ono što naše iskustvo govori, to je da mlade vakcinisane osobe, iako zaražene, imaju značajno lakšu kliničku sliku u odnosu na mlade osobe koje nijesu vakcinisane”, zaključila je Milačić.
Izvor: Dnevne novine
