Uz čestitke za novogodišnje praznike 1. januara naredne godine mogli bi da dobijemo i veće račune za struju. Sve će biti poznato za nešto više od dva mjeseca, jer će Regulatorna agnecija za energetiku 1. decembra odlučiti o Cedisovom zahtjevu za povećanje regulatorno dozvoljenog prihoda.
S druge strane, iz Elektroprivrede najavljuju da bi ove godine trebalo da zarade 100 miliona eura. Taj novac bi, kao i prošle godine, država koja je većinski vlasnik Elektorprivrede, mogla, kako smatraju u Sindikatu, da preusmjeri i spriječi rast cijena struje.
"Šokirala nas je malo iskreno ta vijest. Jasno nam je da treba da se prati ta politika cijena kada je u pitanju taj važni energent, ali poruka iz Unije bi bila da dok god EPCG ima taj profit, a građani se nalaze u krizi koja je izazavana rastućom infacijom, da se suzdrže od tog povećanja", istakao je Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata.
A novo povećanje cijena goriva očekuje nas od utorka. I to nije kraj, jer se, prema situaciji na tržištu, predviđa dalji rast cijena nafte.
Ti trendovi za sada, čini se, ne brinu Vladu. I dok su nam iz Ministarstva finansija saopštili da pomno prate cijene, analitičari tvrde da je potrebno hitno smanjiti akcize.
"Ne treba čekati da cijene goriva dostignu rekordne cijene, jer upravo tada pravimo štetu. Tada kreiramo ambijent kada će doći do rasta cijena, a kada već dođe do rasta cijena kasno je za reakcije. Ovo je pravi trenutak da se reaguje ako nismo već zakasnili sa preventivnim mjerama", kazao je ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
A preventivne mjere već su donijele države regiona, pa su u Srbiji i Hrvatskoj ublažen inflatorni udar, dok se kod nas nije dalje odmaklo od najave ponovnog pokretanja akcije "Stop inflaciji". Ali jeste u pohvalama s rekordnom sezonom, većim prihodima i rastom BDP-a.
No, od svega toga građani, tvrde naši sagovornici, neće imati mnogo koristi, ako im se ne pomogne.
"S jedne strane građanima se moraju obezbijediti dodatna primanja, moraju se obezbijediti dodatna davanja socijalno ugroženima, ali moramo dati subvencije u privredi kako bi na taj način održali trenutne cijene, kako ne bi došlo do daljeg rasta", smatra Mulešković.
Keković kaže da su smo imali povećanje nominalno minimalne zarade za 200 eura, a kupovna moć pala za jednu četvrtinu ili više.
"Ako se hvalimo na jednoj strani ovim uspjesima moramo da se okrenemo pogledamo istini u oči i što nam se dešava u stvarnosti", kaže Keković.
A, dešavanja u stvarnosti bilježi i statistika. Potrošačke cijene su od januara do avgusta ove godine u prosjeku više 10 odsto nego lani.
