Ovo istraživanje, sprovedeno uz podršku UNICEF-a, pokazalo je i da nadležni organi nisu uspostavili metodologije procjene uticaja donijetih mjera na ostvarivanje prava djece.
“Takođe se zapaža da nadležni organi nisu uspostavili metodologije procjene uticaja donijetih mjera na ostvarivanje prava djece, kao i da postoji nedovoljna međusektorska saradnja u prevenciji i podršci djece i porodica tokom pandemije. Analiza je pokazala i neadekvatnu dostupnost postojećih servisa podrške u okviru obrazovnih, zdrastvenih i socijalnih ustanova”, navodi se u saopštenju ombudsmana.
Sa ciljem poboljšanja stanja u ovoj oblasti date su preporuke Vladi, Savjetu za borbu protiv koronavirusa, Savjetu za prava djeteta, nadležnim ministarstvima i institucijama.
“Analizirano je kako su određene mjere uticale na životni standard djece (siromaštvo), zaposlenje roditelja, zdravstveno stanje članova porodice, kvalitet i pristup obrazovanju, slobodno vrijeme, njihovo emotivno stanje, strahove, stres i slično. Predmet analize bili su stavovi i mišljenja djece i roditelja, kao i profesionalaca koji sa njima direktno rade (nastavnici, vaspitači, pedagozi, socijalni radnici, defektolozi, terapeuti.) Bavili smo se i uticajem mjera na ranjive grupe: djecu sa smetnjama u razvoju, djecu bez roditeljskog staranja, djecu iz seoski područja i drugo”, ističu u saopštenju.
Analizom je, dodaju iz Institucije ombudsmana, posebno tretirana i pojava nasilja, kako u porodici, tako i među vršnjacima.
“Zaštitnik je posebnu pažnju posvetio i analizi normativnog okvira, u odnosu na stupanje na snagu različitih ograničavajućih mjera kroz njihov uticaj na ostvarivanje određenog prava djeteta, vođeći računa na dinamiku donesenih mjera, njihovu restriktivnu moć i obuhvat djece na koju utiče”, saopšteno je iz Institucije ombudsmana.
Nalaze istraživanja će u utorak 22. februara predstaviti na konferenciji za medije ombudsman Siniša Bjeković i šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.
