“Posebno upozoravamo na rizik da penzije dodatno zaostanu za platama i da rast cijena oslabi kupovnu moć penzionera. Građani imaju pravo da znaju kakav sistem rada i socijalne zaštite reforma uspostavlja i na čemu će počivati sigurnost radnika i penzionera”, piše u saopštenju.
Crna Gora se, kako navode, u procesu pristupanja Evropskoj uniji obavezala da svoje zakonodavstvo i praksu usklađuje s pravnom tekovinom EU.
“Zato najavljeni Euro model otvara pitanje koje prevazilazi visinu minimalne zarade. Pitamo da li njegov naziv odražava i njegovu suštinu — pravila koja štite dostojanstvo zaposlenih, daju sindikatima i poslodavcima stvarnu ulogu u odlučivanju i obezbjeđuju pouzdanu socijalnu zaštitu”, navodi se u saopštenju, prenosi portal Cdm.
Iz Udruženja ističu da penzioneri imaju pravo da učestvuju u poboljšanju životnog standarda.
“Ako neto plate porastu brže od penzija, smanjuje se dio prosječne plate koji penzija zamjenjuje, čak i kada penzija nominalno raste. Zato tražimo da Vlada objavi odnos prosječne penzije i prosječne neto zarade prije reforme i projekcije tog odnosa za 2027, 2028. i 2029. godinu. Isto treba pokazati za najnižu penziju i najnižu zaradu”, piše u saopštenju.
Posebno traže objašnjenje kako će formula usklađivanja obuhvatiti rast neto plata koji nastaje smanjenjem poreza i doprinosa.
“Za dio povećanja neto zarade pri nepromijenjenoj bruto zaradi, formula koja prati bruto zarade ne prenosi automatski isti rast na penzije. Potrebno je prikazati efekte predložene formule za sve penzionere, uključujući korisnike najniže, starosne, invalidske i porodične penzije”, navodi se u saopštenju.
Dodaju da ako cijene hrane, ljekova, komunalnih i zdravstvenih usluga rastu brže od penzija, penzioner za veći nominalni iznos može kupiti manje.
“Tražimo procjenu troškova osnovnih potreba penzionerskog domaćinstva i objavljivanje udjela penzije potrebnog za njihovo pokriće. Opšti indeks cijena treba dopuniti pregledom troškova koji određuju svakodnevni život starijih, posebno onih koji žive sami i imaju niska primanja”, navode iz Udruženja penzionera.
Ističu da ukidanje doprinosa za PIO zahtijeva da Vlada unaprijed pokaže koje trajne prihode obezbjeđuje za penzije.
“Tražimo zaštitu prava stečenih po osnovu staža i zarada, redovnu isplatu i održivo usklađivanje. Vlada treba da objavi plan za slučaj slabije naplate PDV-a ili drugih zamjenskih prihoda, uz dugoročnu projekciju obaveza penzijskog sistema. Penzioneri moraju znati kako će se njihove penzije finansirati i poslije prve godine reforme.
Kvalitet javnih usluga takođe je dio standarda penzionera. Zato tražimo da se prikaže kako reforma utiče na dostupnost liječenja, ljekova i lokalnih socijalnih usluga, kao i na sredstva opština za pomoć starijima”, piše u saopštenju.
Penzioneri od Vlade traže jasne odgovore na sljedeća pitanja:
“Kako su određene tri minimalne zarade?
Prema članu 5 stav 1 Direktive (EU) 2022/2041, Vlada treba da obrazloži kriterijume po kojima je odredila tri iznosa i procijenila da omogućavaju dostojan životni standard. Da li je predviđeno automatsko usklađivanje i prema kojoj formuli, što uređuje član 5 stav 3? Koji su orijentiri korišćeni za ocjenu adekvatnosti i kako su neto iznosi prevedeni u bruto ako se porede sa 60 odsto bruto medijalne ili 50 odsto bruto prosječne zarade, kako predviđa član 5 stav 4?
Član 6 zahtijeva proporcionalnost i nediskriminaciju. Koji legitiman cilj opravdava tri minimuma i kako je utvrđeno da su razlike od 250 i 150 eura srazmjerne tom cilju? Kako je procijenjeno da široka primjena triju kategorija neće oslabiti zaštitu najniže plaćenih, imajući u vidu upozorenje iz uvodne izjave 29?
Jesu li sindikati i poslodavci stvarno učestvovali u odlučivanju?
Član 7 iste direktive traži blagovremeno i djelotvorno uključivanje socijalnih partnera. Kada su dobili predlog, kako su mogli uticati na odluku i koje su njihove primjedbe prihvaćene?
Kako će zaposleni zaštititi svoja prava?
U skladu sa članovima 8 i 12 Direktive (EU) 2022/2041, Vlada treba da objasni kako će inspekcija spriječiti formalno spuštanje kvalifikacije radnog mjesta dok zaposleni obavlja isti posao, uključujući novozaposlene i period poslije 2027. Kako će radnik osporiti pogrešno razvrstavanje, naplatiti razliku do pripadajuće zarade i dobiti zaštitu od odmazde?
Hoće li rad jednake vrijednosti biti jednako vrednovan?
Član 4 Direktive (EU) 2023/970 predviđa objektivne, rodno neutralne kriterijume, uključujući vještine, napor, odgovornost i uslove rada. Član 4 Direktive 2006/54/EZ štiti jednaku zaradu žena i muškaraca za isti rad ili rad jednake vrijednosti. Da li je ispitano mogu li kvalifikacione kategorije neposredno ili posredno staviti žene ili muškarce u nepovoljniji položaj?
Na čemu počiva finansijska održivost reforme?
Član 9 Direktive 2011/85/EU, izmijenjen članom 1 tačka 10 Direktive (EU) 2024/1265, zahtijeva srednjoročno fiskalno planiranje i procjenu posljedica novih politika. Da li postoji javno dostupan obračun koji prikazuje prihode i rashode sa Euro modelom i bez njega, kao i njegov dugoročni uticaj na javne finansije?
Kod poreza na dobit, kako će se za velike grupe obuhvaćene Direktivom (EU) 2022/2523 provjeravati efektivna stopa i obračunavati dopunski porez prema minimumu od 15%, definisanom članom 3 tačka 15, uz pravila iz članova 2, 26 i 27?
Kako će biti zaštićena penzijska prava i finansiranje opština?
U odnosu na Uredbu (EZ) 883/2004, kako će se nakon ukidanja doprinosa za PIO evidentirati i priznavati periodi osiguranja i ostvarivati penzijska prava ljudi koji su radili u više država?
Prema članu 9 stav 2 Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, sredstva opština treba da odgovaraju njihovim nadležnostima. Hoće li svaka opština, nakon promjene prihoda i troškova zarada, imati dovoljno novca za svoje zakonske poslove? Kako su opštine konsultovane o preraspodjeli sredstava i šta je nakon konsultacija promijenjeno, imajući u vidu član 9 stav 6 Povelje”, pitaju iz Udruženja penzinera.
Napominju da podržavaju unapređenje položaja zaposlenih, ali zahtijevaju da reformu prati zaštita standarda penzionera.
“Odgovori na ova pitanja pokazaće koliko je Euro model zaista evropski. Vlada treba da ih potkrijepi javno dostupnim analizama, rezultatima socijalnog dijaloga i nezavisnom ocjenom Fiskalnog savjeta. Tražimo da i predstavnici penzionera učestvuju u raspravi o rješenjima koja mijenjaju finansiranje i usklađivanje penzija. Građani i poslanici treba da prije odluke mogu procijeniti kako reforma unapređuje položaj zaposlenih, štiti kolektivna prava i obezbjeđuje dugoročnu održivost sistema socijalne sigurnosti. Od Vlade očekujemo jasan odgovor kako će spriječiti dalje zaostajanje penzija za platama i očuvati dostojanstven život u starosti”, poručili su iz Udruženja penzionera.










