Broj podnesenih predloga odnosi se na više od 20.000 osoba, kazala je za Gradski portal Enesa Rastoder, direktorka Agencije za mirno rješavanje radnih sporova.
“Zbog ogromnog broja predmeta i nedovoljnog broja zaposlenih, Agencija ne može preventivno da djeluje na nastajanje novih sporova”, saopštila je Rastoder.
Ona ističe da je samo ove godine predato je 2.579 predloga, a da je broj prenesenih predloga iz 2023. godine 12.301.
„Od navedenog broja prenijetih predloga, 11.775 predloga je pristiglo u Agenciju u periodu od 19.11.2023. do 31.12.2023. godine. Razlog uvećanog broja predloga je vezan za rok zastarjelosti novčanih potraživanja iz rada i po osnovu rada, koja su nastala u periodu od 2008. do 7.01.2020. i za koja, saglasno odredbi Zakona o radu, zastarijevanje će nastupiti za četiri godine, i to 07.01.2024. godine“, kazala je Rastoder.
Istakla je da se broj podnesenih predloga odnosio na više od 20.000 zaposlenih lica, bivših zaposlenih, nasljednika bivših zaposlenih, predstavnika sindikata sa spiskovima od po nekoliko stotina zaposlenih.
Dodaje da je, gotovo, u svim predlozima navedeno više predmeta sporova, što bi po broju predmeta, sporovi bili uvećani za skoro pet puta.
„Od tih predmeta su prednjačili troškovi prevoza na rad i sa rada, zahtjevi za povraćaj kriznog poreza, povraćaj sredstava uplaćenih u stambeni fond, manje isplaćene zarade, prekovremenog, noćnog, faktičkog rada, toplog obroka i regresa, jubilarnih nagrada, članstva u komisijama, misijama, disciplinske odgovornosti, godišnjih odmora, odvojenog života, naknade štete zbog nezakonitog razrješenja, po presudama“, saopštila je Rastoder.
Ona kaže da prioritet u radu Agencije imaju predmeti koji se odnose na neuplaćene doprinose za socijalno osiguranje, prilikom odlaska u penziju.
Pokretanjem postupaka pred Agencijom ili Centrom za alternativno rješavanje radnih sporova, prekida se rok za zastarjelost, i podnosioci predloga mogu u roku od 15 dana od okončanja postupka pred Agencijom pokrenuti spor pred nadležnim sudom.
„Agencija je u cilju ekonomičnosti, i ograničenih budžetskih sredstava za nagrade i naknade miriteljima, donijela 1000 rješenja o spajanju postupaka u jedinstveni postupak, za 10.000 predlagača koji su imali isti činjenični i pravni osnov i istog poslodavca“, kazala je direktorka Agencije za mirno rješvanje radnih sporova.
Objašnjava da su obrađeni svi pristigli predmeti, da je izvršena trijaža predloga, od čega je miriteljima dodijeljeno 60% predmeta.
„Ostalih 40% su u proceduri i čekaju dalje raspoređivanje miriteljima, saglasno dinamici završavanja predmeta. Od gore navedenog broja, uspješno je okončano oko 20% predloga podnosilaca. Smatramo da će svi postupci koji su započeti, biti završeni do kraja godine“, saopštila je Rastoder.
Agencija trenutno ima 45 aktivnih miritelja koji zadužuju predmete.
„Imajući u vidu da se dodjela predmeta miriteljima, saglasno Zakonu o mirnom rješavanju radnih sporova, vrši prema azbučnom redu početnog slova prezimena, i raspoloživosti miritelja u trenutku podjele predmeta, miritelji imaju srazmjeran broj predmeta u radu“, rekla je Rastoder.
Priliv novih predmeta ogroman, miritelja i budžetskih sredstava nedovoljno
Rastoder govoreći problemima u radu Agencije za mirno rješavanje radnih sporova posebno je istakla da se oni odnose na nedovoljan broj zaposlenih u Agenciji, da je ogroman priliv predmeta.
Direktorka smatra da je taj priliv bio neka vrsta vanredne situacije zbog zastare novčanih potraživanja iz rada i po osnovu rada, jer kako navodi, nakon 07. januara, priliv predmeta je bio u očekivanom broju.
„Ograničena budžetska sredstva za nagrade i naknade miriteljima, koja saglasno Uredbi iznosi 50 eura, tako da je zadatak Agencije da organizuje posao sa što manje troškova, iz kojeg razloga se vrši spajanje postupaka. Na primjer miritelj ima naknadu po donesenom rješenju 50 eura ili ako je sporazumom obuhvaćeno više od 10 lica 70 eura, a sad se desilo da rješenje o spajanju ima i preko 100 lica“, pojasnila je Rastoder.
Direktorka Agencije ukazuje da je i jedan od većih problema nemogućnost umrežavanja savjetnika sa elektronskom bazom, nakon sajber napada, tako da su i dalje u toku testiranja softverskih rješenja za umrežavanje podataka od strane Ministarstva javne uprave.
Takođe je istakla i da je spora procedura i okončanje postupaka od oglašavanja radnih mjesta do donošenja konačne odluke o izboru kandidata, za mogućnost zapošljavanja novih lica u Agenciji.
„Zbog ogromnog broja predmeta, Agencija ne može da djeluje preventivno na nastajanje sporova, održavanjem edukacija za zaposlene i poslodavce i promociju vansudskog rješavanja sporova, jer troškove pred Agencijom snosi država, a troškovi postupaka pred sudom budu i do deset puta veći“, saopštila je Rastoder.
