Prema ranijem saopštenju Instituta za javno zdravlje, na kraju 2019. godine u Crnoj Gori su bila 243 registrovana sa infekcijom HIV.
"Najveći broj je registrovan u primorskoj regiji (38%) i Podgorici (44%)", to je za Pobjedu kazala dr Alma Čičić, spec. epidemiologije, šefica Odsjeka za polno prenosive, krvlju prenosive, gljivične i ostale bolesti sa Savjetovalištem za HIV Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Institut za javno zdravlje Crne Gore.
Dr Čičić je kazala da je prvi slučaj HIV infekcije u našoj zemlji registrovan 1989. godine i da je od tada, pa do kraja 2020. godine, registrovano ukupno 318 osoba inficiranih HIV-om. Ona je objasnila da je od tog broja 149 (47 odsto) osoba u momentu otkrivanja infekcije bilo u stadijumu razvijene bolesti (AIDS-a), a njih 169 je bilo ili u asimptomatskoj fazi ili u simptomatskoj non-AIDS fazi HIV infekcije.
"Podaci o tome koliko je HIV inficiranih osoba, koje su registrovane u asimptomatskoj ili non-AIDS fazi infekcije do sada razvilo kliničku sliku AIDS-a - nisu potpuni. Od početka epidemije do kraja 2020. godine od AIDS-a je umrla 61 osoba. Tokom navedenog perioda, sa povećanjem stope testiranja, uočava se porast broja otkrivenih infekcija, a smanjenje trenda umiranja osoba sa AIDS-om, što se može objasniti efektima antiretrovirusne terapije", kazala je dr Čičić.
Infekcija
Najveći broj HIV infekcija (76 odsto) dijagnostikuje se u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su osobe muškog pola (279).
Nezaštićeni seksualni odnos je i dalje jedan od najvećih rizika za prenos HIV-a jer je najveći broj registrovanih osoba, čak 87 odsto slučajeva, zaražen na taj način.
"Putem krvi inficiralo se 3 odsto registrovanih osoba sa HIV-om, od čega je u 1 odsto slučajeva došlo do zaražavanja inficiranom krvlju ili njenim derivatima u medicinskim ustanovama (van Crne Gore), a u 2 odsto usljed korišćenja droga injektiranjem. Vertikalna transmisija HIV-a registrovana je kod četvoro djece, odnosno u 1 odsto slučajeva", kazala je dr Čičić.
Rizici i liječenje
Dr Čičić je objasnila da se pod rizičnim seksualnim odnosima podrazumijevaju oni sa nepoznatim osobama, pod dejstvom alkohola i droga, mijenjanjem više seksualnih partnera/partnerki, nekorišćenjem kondoma. Infekcija se prenosi i upotrebom nesterilnog pribora za injektiranje droga.
Na Klinici za Infektivne bolesti KCCG i na kraju 2020. godine na antiretrovirusnoj terapiji je bilo 195 osoba.
"U Crnoj Gori postoje adekvatni ljekovi za pacijente koji su inficirani HIV-om. To su lijekovi iz grupe antiretrovirusnih ljekova najnovije generacije. Terapijski protokol koji se koristi u Crnoj Gori u skladu je sa preporukama koje izdaje „European AIDS Clinical Society“ (EACS) i u našoj zemlji su dostupne pojedine fiksne kombinacije antiretrovirusnih lijekova", kazala je dr Čičić.
Istakla je da se upotrebom lijekova poboljšava kvalitet života inficirane osobe, produžuje očekivano trajanje života inficiranog i smanjuje se mogućnost prenosa infekcije na neinficirane osobe.
"Ako osoba sa HIV infekcijom koristi antiretrovirusne lijekove redovno i na ispravan način kako su propisani i uspostavi se dobar terapijski odgovor, smatra se da ona tada ne može da prenese HIV drugoj osobi", naglasila je ona.
Sakriveni hepatitis
Virusni hepatitisi su grupa zaraznih bolesti koje zahvataju prije svega jetru (izazivaju zapaljenje jetre), a uzrokuju ih virusi hepatitisa A, B, C, D i E. Razlikuju se po načinu prenosa, trajanju inkubacije, težini bolesti, mogućnosti prelaska u hronični hepatitis i razvoja težih komplikacija. Virusni hepatitisi A i E se prenose oralnim putem, kontaminiranom hranom i vodom i najrasprostranjeniji su u zemljama niskog higijenskog standarda. U našoj zemlji se uglavnom javljaju sporadično.
Opšte mjere prevencije, kako za hepatitis B, tako i za hepatitis C, podrazumijevaju primjenu strategija o sigurnosti krvi, uključujući provjeru svih komponenti krvi koji se koriste za transfuziju, pravilno odlaganje medicinskog otpada, prevenciju prenosa prilikom injektranja droga, tzv. programi smanjenja štete, sigurnije seksualne prakse i ponašanja.
"Hepatitis B i hepatitis C su zapaljenske bolesti jetre uzrokovane različitim familijama virusa, hepatitis C virusom (HCV) i hepatitis B virusom (HBV). Mogu dovesti do hronične bolesti (infekcija koja traje duže od šest mjeseci) i razvoja komplikacija - oštećenja funkcije jetre, ciroze i karcinoma jetre", pojasnila je dr Čačić.
Kao i HIV, oni se prenose nezaštićenim seksualnim odnosom sa inficiranom osobom, putem krvi (dijeljenjem zaraženih igala i špriceva i druge opreme za injektiranje, korišćenjem kontaminiranog pribora za tetoviranje i pirsing, kontaktom sa krvlju ili otvorenim ranama inficirane osobe, ubodom kontaminiranom iglom ili povredama oštrim predmetima, dijeljenjem brijača ili četkice za zube sa inficiranom osobom) i sa inficirane majke na dijete tokom porođaja.
"Nadzor nad hepatitisom B i hepatitisom C se, za sada uglavnom, zasniva na pasivnom prijavljivanju slučajeva akutnog i hroničnog hepatitisa B i hepatitisa C od strane ljekara koji utvrde dijagnozu i samo prijavljivanje nije na zadovoljavajućem nivou", upozorila je dr Čačić.
Nema registra
Ona je istakla i da nema nacionalnog registra za hepatitise. - U 2019. godini registrovano je 11 slučajeva virusnog hepatitisa B (6 slučajeva akutnog i 5 slučajeva hroničnog hepatitisa B) i 15 slučajeva virusnog hepatitisa C (jedan slučaj akutnog i 14 slučajeva hroničnog hepatitisa C) – kazala je dr Čičić i dodala da je broj inficiranih daleko veći od broja prijavljenih.
"Okosnica prevencije hepatitisa B je vakcinacija. Kod nas se sprovodi rutinska vakcinacija odojčadi i vakcinacija po epidemiološkim indikacijama (određenih kategorija koje su u povećanom riziku, kao što su osobe na hemodijalizi, kućni i seksualni kontakti osoba s hroničnom HBV infekcijom, zdravstveni radnici, itd). Podaci o obuhvatu vakcinacijom protiv hepatitisa B posebnih kategorija stanovništva nisu sveobuhvatni. Dostupan je podatak da je tokom 2018. godine imunizaciju protiv hepatitisa B po epidemiološkim indikacijama, aplikovanjem prve doze vakcine, započelo 1.130 osoba. U istoj godini, na nivou Crne Gore, obuhvat sa tri doze vakcine protiv hepatitisa B kod odojčadi je iznosio 71,93 odsto", kazala je ona.
Testovi na HIV
"Osobe koje žive sa ovim virusom mogu se osjećati i izgledati potpuno zdravo i biti godinama bez simptoma, ne znajući da su zaražene i da prenose virus drugima. Jedini način da neko sazna da li je zaražen HIV-om je da uradi test na HIV. Institut za javno zdravlje Crne Gore kontinuirano insistira na značaju otkrivanja infekcije na vrijeme, u ranijem stadijumu, jer ako se blagovremeno započne sa liječenjem, osoba inficirana HIV-om može imati dug i kvalitetan život", navode iz Instituta.
Antiretrovirusni lijekovi dovode, kako navode, do smanjenja količine virusa ispod nivoa detekcije što onemogućava prenošenje virusa na zdrave osobe.
"Osim dostupnosti savremene terapije, posebno treba naglasiti da je podrška porodice i zajednice bitan faktor za održavanje dobrog kvaliteta života osoba sa HIV-om. Uzimajući u obzir koliko je rano otkrivanje infekcije ključno, Institut za javno zdravlje omogućava svim građanima povjerljivo i besplatno testiranje u savjetovalištima za HIV".
Izvor: Pobjeda
