Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

U prvoj fazi legalizuju se samo uplanjeni objekti

09:13 · 15.11.2017.Marija Vujovic
Onogošt

Prema Zakonu o planiranju i izgradnji, građani mogu legalizovati objekat koji je izgrađen na njihovom i na državnom zemljištu.

U prvoj fazi će se postupak voditi samo za objekte koji su izgrađeni u skladu sa važećim planskim dokumentima, dok će se za one koji nijesu uplanjeni postupak prekinuti do donošenja plana generalne regulacije kazali su Pobjedi iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Prvi korak je podnošenje zahtjeva za legalizaciju nadležnim opštinskim sekretarijatima.

“Zahtjev se podnosi na obrascu koji je propisalo Ministarstvo i postavilo na svoj sajt. Uz zahtjev se podnosi elaborat premjera izvedenog stanja objekta, koji je uradila licencirana geodetska organizacija, a koji ovjerava katastar, kao i dokaz o zabilježbi postojanja objekta u katastarskoj ili drugoj odgovarajućoj evidenciji nepokretnosti. Ovaj korak podrazumijeva da se neupisani bespravni objekti moraju uvesti u evidenciju nepokretnosti”, kazali su iz MORT-a.

Da bi se objekat legalizovao, mora biti izgrađen u skladu sa važećim planskim dokumentom donesenim do stupanja na snagu ovog zakona ili u skladu sa planom generalne regulacije, koji će se donijeti tri godine od stupanja na snagu ovog zakona, odnosno planskim dokumentom donesenim u međuvremenu.

“To praktično znači da će se u prvoj fazi legalizovati samo uplanjeni objekti, a ostali će čekati plan generalne regulacije”,  naglasili su iz resornog ministarstva.

Nadležni opštinski organ je dužan da 15 dana nakon podnošenja zahtjeva za legalizaciju objekta osnovnog stanovanja do 200 kvadrata uputi poziv podnosiocu da u roku od 120 dana dostavi dokaze.

Zakonom je predviđeno da bespravni graditelj i njegova porodica moraju da žive u tom osnovnom objektu i da nemaju nikakvu drugu nekretninu u Crnoj Gori. U tom slučaju vlasnik dostavlja dokaz o vlasništvu nad placem, dokaz o ugovoru za plaćanje komunalne naknade, dokaz o plaćanju naknade za Regionalni vodovod u slučaju da živi u primorskoj opštini i izjavu da je odgovoran za štetu nastalu upotrebom objekta.

Ko je gradio na državnom, odnosno opštinskom zemljištu treba da traži saglasnost nadležnih službi da otkupe placeve, koje mogu platiti u 240 rata za objekte osnovnog stanovanja, odnosno 120 za ostale.

“Kada organ nadležan za legalizaciju iz dokumentacije utvrdi da je objekat izgrađen na državnom ili opštinskom zemljištu, po službenoj dužnosti obavještava organ nadležan za imovinu da je postupak legalizacije pokrenut, te upućuju podnosioca zahtjeva da ugovori otkup zemljišta, nakon čega se nastavlja postupak legalizacije”,  kazali su iz MORT-a.

Nakon rješavanja imovinskopravnih odnosa nad zemljištem podnosilac zahtjeva ugovara plaćanje komunalne naknade, takođe na 240, odnosno 120 rata, što je neophodan uslov za legalizaciju.

Nakon toga dobija se rješenje o legalizaciji koje obavezno sadrži smjernice za usklađivanje spoljnog izgleda objekta sa planskim dokumentom, odnosno smjernicama glavnog gradskog arhitekte.

Troškovi legalizacije, kako ističu iz Ministarstva, obuhvataju naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, čiju visinu utvrđuju opštine, a zavisi od površine, lokacije i namjene objekta.

Ta se naknada uvećava za 2,5 odsto za objekte osnovnog stanovanja (bez obzira da li se plaća jednokratno ili u ratama), a pet odsto za ostale objekte ukoliko se plaća jednokratno, odnosno 20 odsto ako se plaća u ratama.

Brisanje zabilježbe tek kad se uskladi spoljni izgled objekta

Vlasnik bespravnog objekta je dužan da u roku od tri godine od izvršnosti rješenja o legalizaciji uskladi njegov spoljni izgled sa smjernicama planskog dokumenta, odnosno glavnog gradskog arhitekte.

Tek nakon što glavni gradski arhitekta utvrdi da je objekat usklađen sa smjernicama, ispunjavaju se uslovi za brisanje zabilježbe iz katastra da je objekat izgrađen bez građevinske dozvole kazali su iz MORT-a.

Ukoliko ne podnesu zahtjev, vlasnicima kazne

Iz MORT-a upozoravaju da su svi vlasnici bespravnih objekata dužni da podnesu zahtjev za legalizaciju najkasnije devet mjeseci od stupanja zakona na snagu. Ukoliko to ne urade, predviđene su prekršajne sankcije, zatim plaćanje naknade za korišćenje prostora opštini, uvećanog poreza za objekat i konačno uklanjanje objekta u skladu sa zakonom.

Izvor: Pobjeda

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više
Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem
Biznis

Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem

Privredna komora Crne Gore (PKCG) javno je pozvala predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak sa privrednicima kako bi se razmotrile moguće posljedice primjene Euro modela.

30.10.2026.Saznaj više
Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura
Biznis

Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,04 hiljade eura i bila je 0,3 odsto veća u odnosu na avgust.

30.10.2026.Saznaj više
Sve spremno za Boostmeup sedmicu
Biznis

Sve spremno za Boostmeup sedmicu

U prostorijama Tehnopolisa od 2. do 10. novembra biće održan BoostMeUp Week.

29.10.2026.Saznaj više