Prema podacima koje je "Danu" dostavio Privredni sud, na predlog povjerilaca otvoreno je 13 stečajnih postupaka, dok je na predlog stečajnih dužnika otvoreno 410 stečajnih postupaka.
"U 2023. godini nije podnijet nijedan predlog za pokretanje stečajnog postupka od strane Uprave prihoda i carina (UPC). Međutim, u 2023. godini je otvoren jedan stečajni postupak po predlogu Uprave prihoda i carina koji je podnijet u 2021. godini", istakli su iz Privrednog suda.
Iz ovog suda navode da je zabilježen pad otvorenih stečajnih postupaka upoređujući period od 1. januara 2023. do 26. decembra 2023. godine sa istim periodima 2021. i 2022. godine.
"U periodu od 1.1.2021. do 26.12.2021. godine otvoreno je 486 stečajnih postupaka. U periodu od 1.1.2022. do 26.12.2022. godine otvorena su 603 stečajna postupka, dok su u periodu od 1.1.2023. do 26.12.2023. godine otvorena 423 stečajna postupka", navode iz Privrednog suda.
U prvom tromjesečju prošle godine stečaj je otvoren nad 94 društva, od čega po predlogu osnivača, odnosno vlasnika preduzeća nad 90 društava, a po predlogu povjerilaca nad četiri društva.
Za prvih osam mjeseci lani, u stečaj je otišla 321 kompanija, dok je u poslednja četiri mjeseca stečaj otvoren nad 102 kompanije.
Stečaj je postupak koji se može sprovesti kao bankrot ili reorganizacija nad stečajnim dužnikom ili pravnim licem nesposobnim za plaćanje.
Kroz bankrot se povjerioci namiruju prodajom cjelokupne imovine stečajnog dužnika, a kroz reorganizaciju na način i pod uslovima predviđenim planom reorganizacije. Osnovni cilj stečaja je zaštita ugovora, odnosno zaštita privatne svojine povjerilaca. U ekonomskom smislu, prijetnja bankrotom je disciplinujuće sredstvo koje podstiče menadžment na što bolje vođenje firmi.
