Riječ je o stvarnom zdravstvenom stanju koje je u medicini poznato kao postprandijalna somnolencija, a stručnjaci su otkrili nekoliko razloga zbog kojih se ona javlja.
Prije svega, na ovo stanje veliki uticaj ima vrsta hrane koju konzumiramo. Namirnice koje obiluju ugljenim hidratima i šećerima, i još su industrijski prerađene, vrlo lako prouzrokuju postprandijalnu somnolenciju.
Upravo se zato nakon konzumiranja porcije riže, tjestenine, pice ili hamburgera osjećamo letargično.
Ukoliko se vodi računa o veličini porcije, može se znatno smanjiti takav osjećaj, koji je usko povezan sa hormonima našeg organizma. Hormon grelin izaziva osjećaj gladi, dok hormon leptin signalizira da smo siti. Ako jedemo prebrzo i ne ostavljamo dovoljno vremena za temeljno žvakanje hrane, organizam neće moći da reaguje na vrijeme, odnosno neće moći da luči leptin. Zbog toga će osjećaj sitosti doći znatno kasnije, kada smo već konzumirali veću količinu hrane. Upravo se tada stvara osjećaj nadutosti.
U tome veliku ulogu ima i nedostatak određenih minerala i vitamina u organizmu, kao što su B12 i gvožđe, pa takvo stanje pospješuje žudnju za određenom vrstom namirnice, najčešće prepunu ugljenih hidrata i šećera, piše Dnevnik.hr.
Na pojavu umora nakon obroka utiče i mikrobiom, skup mikroorganizama koji žive u ljudskom organizmu. Ako sredina u kojoj oni borave nije zdrava, mogu doći u svojevrsni sukob s apsorpcijom konzumirane hrane, dok snažan mikrobiom, u zdravoj sredini, može uticati na ublažavanje porasta nivoa šećera i hormonalnu ravnotežu.
"Osobe koje su sklone alergijama ili su intolerantne na sastojke poput laktoze posebno bi trebale da obrate pažnju na to kako pojedina namirnica utiče na njihovo stanje nakon konzumacije", smatra dr Ričard Fišejn, specijalista intergativne medicine (medicina koja objedinjuje sve metode liječenja, klasičnu medicinu, kvantnu medicinu, homeopatiju, akupunkturu...)
Mnogi ljudi mogu imati reakcije na hranu koje nisu ni svjesni, a često su upravo one glavni razlog umora nakon obroka.
Kako spiječiti umor nakon obroka?
Prije svega, ishrana treba da bude uravnotežena, prepuna vlakana, ugljenih hidrata, proteina, minerala i vitamina.
Takođe treba obratiti pažnju na brzinu kojom jedemo. Neophodno je svaki zalogaj dobro sažvakati kako bi hormone leptin imao vremena da se aktivira.
Treba imati na umu da varenje ne počinje u crijevima, već u usnoj duplji, prilikom žvakanja.
I ono najvažnije - kraća šetnja posle obroka, ukoliko je to moguće.
Tokom samog obroka smanjuje se brzina disanja, što rezultira povećanjem ugljen-dioksida u organizmu koji dovodi do osjećaja umora.
Šetnja će ponovno pospješiti stvaranje većih količina kiseonika i organizam će se napuniti potrebnom energijom.
