"Kao što sam se u dosadašnjoj karijeri iskreno, profesionalno i odgovorno odnijela prema svakom otvorenom pitanju, pružam posljednji doprinos i lični pečat rješavanju pitanja izbora predsjednika Vrhovnog suda. Iz tih razloga, postupajući u skladu sa članom 106 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, tražim da mi prestane funkcija sudije i predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore", saopštila je nakon Opšte sjednice Vrhovnog suda, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica.
Navodi i da su vrijednosti, kojima se rukovodila kada je prethodne godine podnijela prijavu na javni oglas za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore bile usmjerene na nastavak i unapređenje nezavisnosti, samostalnosti, odgovornosti, kvaliteta, efikasnosti i transparentnosti rada sudstva.
"Smatrala sam da je sudski sistem, tokom vršenja prethodnog mandata već izgrađen, te da ne postoji koncentracija moći predsjednika suda, imajući u vidu njegove nadležnosti koje su važećim Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama propisane. Sklona sam i dalje tom mišljenju", poručila je Medenica.
Kao prva predsjednica Vrhovnog suda u nezavisnoj i suverenoj Crnoj Gori, koja se prvi put, po slovu Ustava zasniva na vladavini prava, i XV predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore od njegovog osnivanja 1945. godine, imala je kako kaže Medenica, privilegiju i dužnost, da utiče na postupak sazrijevanja sudstva, koje u međunarodno priznatoj državi, mora biti samostalno i nezavisno.
"To je bio dug prema svim ranijim predsjednicima najvišeg suda, tradiciji, društvu i porodici. Činjenica da na počasnom zidu fotografija predsjednikâ, stoji jedan ženski lik, daje nadu svim ženama i djevojčicama u Crnoj Gori da možemo obavljati najviše funkcije u državi profesionalno i potpuno posvećeno, a uz spremnost na velike izazove, žrtve i odricanja", poručuje Medenica.
Početak rada u sudstvu i u ovom sudu, kako dodaje, nije bio lak.
"Naprotiv, sudovi su bili pod teretom ogromnog broja neriješenih predmeta. Na nivou svih sudova, samo je 27% bilo riješenih predmeta, više od 60.000 predmeta je bilo starije od 3 gpodine, a 350.000 je bilo predmeta izvršenja na čekanju. Samo je nešto manje od 30% predmeta završavano u roku od 3 mjeseca, a prosječno je postupak trajao po žalbama 3 godine i 7 mjeseci. Samo u jednom sudu, 1.370 odluka je čekalo više od godinu dana da budu pismeno izrađene", ističe Medenica.
Ona poručuje i da je danas slika drugačija. Više od 60% predmeta se završava u roku od tri mjeseca, prosječno vrijeme trajanja postupka po žalbi je 120 dana, a kako dodaje, ostalo je nešto manje od 2.000 predmeta izvršenja, kao i predmeta starijih od tri godine
"U Vrhovnom sudu Crne Gore prosječno postupak traje 50 dana. Ovi rezultati su postignuti na osnovu korišćenja mehanizama za povećanje broja sudija, upućivanje sudija u druge sudove, uvođenja prekovremenog rada i delegacije predmeta. Sudije, koje su postupale protivzakonito i neefikasno, bile su udaljene od vršenja dužnosti sudije", poručila je Medenica.
Sudstvo efikasno, digitalizovano, značajno podmlađeno
Danas je, kako kaže, sudstvo efikasno, digitalizovano, značajno podmlađeno na ključnim pozicijama i zastupljeno u svim međunarodnim pravosudnim tijelima i u vremenu pandemije, sa 100.1% efikasnosti na nivou svih sudova u Crnoj Gori, što je rezultat za respekt.
"Moram primijetiti da su nevladine organizacije i sa njima povezani mediji, u kontinuitetu stvarali ambijent, pogodan za podrivanje autoriteta nosilaca sudijske funkcije i negaciju svih postignutih rezultata rada. U tom kontekstu, data je povoljna osnova za politički pritisak na sudstvo, tokom prethodne dvije godine. Kao osoba sa značajnim životnim i profesionalnim iskustvom, naučila sam da razumijem i tumačim svrhu javnih istupa raznih subjekata, ali osjećam obavezu da ukažem da su takve prakse jednako opasne po naše društvo, kao i svi drugi oblici neetičnog i nezakonitog djelovanja", ističe Medenica.
Nada se da će sve njene kolege, sudije u Crnoj Gori ubuduće djelovati u atmosferi koja se zasniva na iskrenoj težnji za opštim napretkom i jačanjem pravde, a ne na, kako dodaje, senzacionalističkim, neutemeljenim i laičkim tumačenjima doprinosa i uloge sudske grane vlasti.
"Od presudnog je značaja da Crna Gora ne nazaduje u odnosu na ranija dostignuća, koja je postigla u reformi pravosuđa. Kao što sam se u dosadašnjoj karijeri iskreno, profesionalno i odgovorno odnijela prema svakom otvorenom pitanju, pružam poslednji doprinos i lični pečat rješavanju pitanja izbora predsjednika Vrhovnog suda", navela je Medenica.
Izražava, kako kaže, visok stepen sumnje zbog sveukupnog društvenog konteksta, ali istovremeno i nadu da će vrijeme pokazati da je prestanak funkcije predsjednika Vrhovnog suda "jedino nedostajao u ostvarivanju rezultata, koji će voditi mjerljivom napretku Crne Gore u pridruživanju Evropskoj uniji".
"Iz tih razloga, postupajući u skladu sa članom 106 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, tražim da mi prestane funkcija sudije i predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore. Dozvolite da ponovim izraze poštovanja prema Opštoj sjednici Vrhovnog suda i pojedinačno svakom sudiji. Bila je časna dužnost biti na vrhu sudske vlasti i postupati za građane i u ime građana Crne Gore", zaključila je Medenica.
Predsjednica Vrhovnog suda se zahvalila i svim sudijama u Crnoj Gori i predsjednicima sudova, saradnicima i administraciji, koristeći priliku da im ujedno čestita novogodišnje i božićne praznike, uz želje za dobro zdravlje u 2021. godini, što takođe želi svim građanima i građankama.
Izvor: RTCG
