Dostizanje evropskih standarda u obrazovanju podrazumijeva ne samo puko usvajanje znanja već i njegovu primjenu u praksi. Svjesni toga, iz Ministarstva prosvjete kažu da su prethodnih godina značajno poboljšali infrastrukturu u školama širom Crne Gore.
„Ulagali smo i u tehničku opremljenost, odnosno računare, televizore, 3D štampače i savremenu opremu. Ono što je bitno jeste da smo opremili i EdTech laboratorije. To su posebne vrste učionica u kojima se digitalna tehnologija koristi za poboljšanje nastavnog rada“, kazala je Jasna Jovanović.
Iz Prosvjetne zajednice, međutim, kažu da je tradicionalni način učenja i dalje dominantan u crnogorskom obrazovnom sistemu. Ne spore da su škole bolje opremljene, ali ističu da se na tome ne smije stati.
„Osjeća se pomak, nadam se samo da taj prvi zanos neće stati jer se obrazovni sistem u 21. vijeku ne može sprovoditi tablom i kredom“, kazao je Petar Špadijer.
Iz Ministarstva ističu da tehnička opremljenost sama po sebi ne znači da će nastavni proces biti kvalitetniji. Sve, kažu, zavisi od nastavnika i načina na koji upotrebljava tehniku. Saglasni su i u Prosvjetnoj zajednici.
„Ono što smatram najvećim izazovom nije tehnička opremljenost škola jer su to postupci koji će se prije ili kasnije morati završiti, ali mene najviše brine nezainteresovanost društva i ignorantski, a vrlo često i omalovažavajući odnos prema obrazovnom sistemu. Smatram da se to mora ispraviti“, kazao je Špadijer.
A upravo zbog toga što se ne cijeni dovoljno, nastavnička profesija biva sve manje popularna.
Crna Gora se zbog toga već godinama suočava s nedostatkom nastavnika, naročito prirodnih nauka, pa gotovo trećina njih nema odgovarajuću kvalifikaciju za predmet koji predaje. Podaci pokazuju da se od 1.232 nastavnika matematike, fizike i hemije čak 423 za to nijesu školovala.
„Nastavu često izvode inženjeri ili ljudi koji imaju medicinsko obrazovanje, a zbog različitih životnih okolnosti ti ljudi često biraju drugu profesiju i opredjeljuju se za honorarni rad u nastavi. Po nekim našim procjenama, oko 75 odsto nastavnika je stručno osposobljeno za obavljanje tog rada, a ostali potiču upravo iz ovih oblasti za koje smo rekli da često nemamo kadra, pa škole moraju drugim kadrom da te deficite popunjavaju“, kazala je Jovanović.
Kako bi se stanje promijenilo, iz Ministarstva kažu da stipendiraju studente koji se školuju za deficitarna zanimanja, a trude se i da popularizuju nastavničku profesiju kako bi ta djelatnost konačno povratila ugled koji je nekada imala u društvu.
Izvor: rtcg.me
