Mjerenja nivoa stresa prije, u toku, i poslije odmora, pokazala su da se efekti odmaranja znatno smanjuju poslije tri dana povratka u radnu rutinu, dok poslije tri nedelje potpuno nestaju, a nivo stresa se vraća na onaj uobičajeni, pod kojim smo tokom cijele godine.
Ne mogu svi stresovi koji se nakupljaju u toku godine za neke dvije ili tri nedjelje odmora da se potpuno isprazne da se čovjek osjeća dobro i oran za rad, napominje profesor Diligenski.
Međutim, mora se imati u vidu da postoje takozvane nepromjenljive crte ličnosti među kojima je između ostalog i odnos prema radu. Tako, postoje takozvani radoholici koji i ako nemaju šta da rade, nađu sebi posla, ali i oni koje je uvijek potrebno tjerati na rad. Naravno, jako je važno i šta radimo.
"Dobro bi bilo dan, dva prije povratka na posao malo rezimirati šta nas očekuje kada se vratimo u realnost. Pozovete kolege koje su radile i pitate šta ima novo i lakše ćete se adaptirati", savjetuje profesor.
Ukoliko ipak upadnemo u pravu depresiju, koja podrazumijeva loše raspoloženje, nesanicu, lošu koncentraciju, slabe efekte rada, dobro je obratiti se stručnjaku za pomoć, mada ovakve situacije nijesu naročito česte.
Kada je u pitanju odlazak na godišnji odmor najvažnije je kuda idemo i s kim idemo. Takođe, potrebno nam je dvije do tri nedjelje da se psihološki prebacimo iz stanja rada na stanje odmora, ali taman kada do te tranzicije dođe, moramo da se vratimo na posao.
"Zato je pametnije imati kraće odmore u toku godine. Najbolje je jednom mjesečno, najviše u dva mjeseca, imati manji odmor od četiri, pet dana i iskoristiti ga na nešto što nam prija", kaže Diligenski.
U svakom slučaju, veći ljudi je dovoljno tri, četiri dana da se vrate u redovan ritam poslije povratka sa odmora. Treba imati u vidu da postoje i ljudi koji vole svoj posao i sa radošću se vraćaju poslije odmora.
