To je jedna od aktivnosti planiranih Strategijom za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednost pacijenata, za period od 2025. do 2028. godine.
Strategija je usvojena na jučerašnjoj sjednici Vlade, zajedno sa Akcionim planom za period 2025–2026.
"Strategija je osmišljena sa svrhom unapređenja ključnog aspekta zdravstvenog sistema u Crnoj Gori – kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata, koji utiču na svakodnevni život njenih građana. U Crnoj Gori, kao i u mnogim zemljama, zdravstveni sistem se suočava sa višestrukim izazovima koji proizilaze iz brzih demografskih promjena, porasta prevalencije hroničnih nezaraznih bolesti, zastarjele infrastrukture, ograničenih finansijskih sredstava i potrebe za integracijom novih tehnologija. Ovi problemi zahtijevaju sveobuhvatan pristup reformi, koji ne samo da će poboljšati direktne zdravstvene rezultate, već i smanjiti ekonomska opterećenja povezana sa zdravstvenom zaštitom i poboljšati cjelokupno zadovoljstvo građana/ki zdravstvenim sistemom", saopštilo je Ministarstvo zdravlja.
Stoga je, kako kažu, strategija pripremljena kroz inkluzivan proces u više faza, uključujući tehničku podršku Regionalne kancelarije za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/EUROPE).
Dokumentom je definisano osam ciljeva i to: strukturirano upravljanje kvalitetom zdravstvene zaštite, uspostavljanje sistema za praćenje neželjenih događaja, osiguranje održivog finansiranja zdravstvene zaštite usmjerene na kvalitet i sigurnost, razvijanje kulture kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti uz implementaciju i širenje dobre prakse, zatim timski pristup liječenju prilagođen potrebama pacijenata, unapređenje sistema za upravljanje kvalitetom i sigurnošću podataka, usklađivanje zdravstvenih ustanova sa međunarodnim i EU standardima u oblasti kvaliteta i rekonstrukcija infrastrukture i izgradnja novih objekata u skladu sa “zelenom” gradnjom.
"Jedan od ciljeva ovog dokumenta je i uspostavljanje modela finansiranja zdravstvene zaštite koji će osigurati dugoročnu održivost zdravstvenog sistema, sa fokusom na poboljšanje kvaliteta i bezbjednosti i pružanje vrijednosti i jednakosti za pacijente. Razvijanje novog modela finansiranja zarada zdravstvenih radnika i saradnika koji nagrađuje kvalitet i efikasnost će zahtijevati prelazak sa finansiranja zasnovanog na obimu na finansiranje zasnovano na vrijednosti, gdje se resursi dodjeljuju prema poboljšanju zdravstvenih ishoda i efikasnosti liječenja za sve pacijente", kažu iz ministarstva.
Ističu da je planirana analiza listi čekanja u zdravstvenim ustanovama ključna za identifikovanje problema i implementaciju mjera za poboljšanje pristupa zdravstvenim uslugama. "Uspostavljanjem Elektronskog zdravstvenog kartona, korišćenjem informacionog sistema za prikupljanje podataka, kao i povratnim informacijama od pacijenata i zdravstvenih radnika o iskustvima sa listama čekanja stvoriće se preduslov za detaljnu analizu, koja će definisati sistemske probleme, specifične uzorke, kao i kratkoročne i dugoročne mjere i rješenja koja mogu značajno poboljšati pristup zdravstvenim uslugama."
Planirana je i izrada plana programa i metodologije edukacije iz oblasti kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti.
U planu je izrada kurikuluma za osnovne i postakademske studije u oblasti kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti, kao i njegova integracija u programe ustanova za obrazovanje zdravstvenog kadra.
Iz ministarstva kažu da će uvođenje predmeta Kvalitet zdravstvene zaštite i bezbjednost pacijenata u listu obaveznih za stručni ispit za zdravstvene radnike osigurati da budući zdravstveni radnici imaju potrebno znanje i vještine u pružanju viskokvalitetne zdravstvene zaštite.
"Edukacija o bezbjednosti pacijenata pomoći će u smanjenju medicinskih grešaka i neželjenih događaja. Strategijom je, između ostalog, predviđena izrada Uputstva za prijavu i praćenje neželjenih događaja, planirano je i definisanje finansijskog mehanizma za obeštećenja za neželjenje događaje."
Ministarstvo zdravlja kaže i da okosnicu liječenja u 21. vijeku čine protokoli - kako klinički tako i prehospitalni - kako bi pružena medicinska pomoć bila adekvatna, a rizici i komplikacije svedeni na minimum. Stoga je, kako su rekli, planirana izrada analize postojećih kliničkih smjernica, ali i izrada protokola za akutni koronarni sindrom, za kolorektalni karcinom, karcinom pluća, karcinom dojke, karcinom grlića materice.
"Ovim strateški važnim dokumentom Ministarstvo zdravlja i Vlada Crne Gore pokazuju opredijeljenost za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti cijelog zdravstvenog sistema, sa ciljem obezbjeđenja veće dostupnosti i uspješnosti liječenja, boljih uslova rada i, prije svega, veće sigurnosti pacijenata", piše u saopštenju.
