Objedinjavanje 26 inspekcija nije zaustavilo bujanje korupcije

Njegov kolega Mirza Mulešković smatra da bi umjesto reorganizacije trebalo raditi na snaženju kapaciteta Uprave za inspekcijske poslove. Mora se, poručuje, prestati sa praksom da se reorganizacijom institucija rješavaju kadrovska pitanja. Da objedinjavanje 26 inspekcija u jednu Upravu i njihov rad nijesu zaustavili bujanje korupcije u našem društvu ističe izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović.

Nedavno su čelnici Uprave za inspekcijske poslove izašli u javnost sa podacima o rekordnim prihodima ostvarenim u prošloj godini po osnovu naplate kazni i ukazali na štetnost nauma izvršne vlasti da decentralizuje inspekcijski nadzor. Da je odluci vlade da se inspektori vrate pod okrilje ministarstava prethodila opsežna analiza, nada se ekonomski analitičar Mirza Mulešković.

"I činjenica je da umjesto reorganizacije trebalo bi dodatno raditi na kapacitetima ove Uprave kako bi na što bolji način komunicirala kako sa privredom tako sa svim drugim zainteresovanim stranama i na kraju krajeva kako bi bolje radila svoj posao. Jer postoje određene oblasti gdje i ta Uprava, a i inspekcije samo po sebi bi mogli da unaprijede svoj rad, gdje bi mogli da unaprijede broj inspektora, a sa druge strane moramo prestati da svaku situaciju gdje treba riješiti određena kadrovska pitanja rješavamo reorganizacijom institucija jer na taj način unosimo samo dodatnu konfuziju u sistem", kazao je Mulešković.

Da decentralizacija rad inspekcijskih službi čini efikasnijim i da je to evropski i svjetski trend ističe ekonomski analitičar Predrag Zečević. Napominje da je Uprava za inspekcijske poslove ostvarila impresivne rezultate u naplati kazni, ali ne i u domenu žalbi.

"Problem je u tome je što se pokazalo da se žalbe na rješenja ne rješavaju efikasno u okviru Uprave za inspekcijske poslove i zbog toga se došlo na ideju da se inspekcije decentralizuju. Svakako ono što je jako bitno je da se zadrži postojeći kadar koji se pokazao jako dobar i da se neke inspekcije ojačaju. Ja ću vas podsjetiti da Inspekcija za zaštitu prostora ima svega tri ili četiri inspektora, kao i Građevinska inspekcija koja ima svega četiri ili pet inspektora. Nedostatak inspektora je vidan i u Sanitarnoj inspekciji", kazao je Zečević.

Nedostatak kadra jedno je od najvećih ograničenja inspekcijskih organa ocjenjuje i izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović. Smatra da objedinjavanje najvećeg broja inspekcija u jednu Upravu nije dalo željene rezultate.

"Ne možemo pravdati se time da su sa 5 ili 10 miliona eura naplaćenih kazni oni ostvarili neke vanredne rezultate, mislim da nije na mjestu. Zato što mi svi znamo šta se dešava u ovoj državi, u kojoj god oblasti da negdje zagrebete vi ćete naći gomilu zloupotreba i ja mislim da je inspekcija koja je trebala da bude jedna od nosećih, da tako kažem, prana za zaštitu od korupcije u ovoj zemlji zatajila", kazala je Mrdović.

Ukoliko vlada ostane pri odluci da inspekcije ubuduće rade u okviru ministarstava, to će, predviđa Mrdović, izazvati i određene potrese.

"U smislu što će trebati određeno vrijeme da se urede odnosi tih inspekcija pod ministarstvima, dakle to vam zahtijeva vrijeme ne samo za usklađivanje pravnih stvari, nego naravno i druge logističke stvari. Vi sad morate te inspekcije smjestiti u odgovarajući prostor, morate napraviti nove akte o sistematizacijama radnih mjesta, dakle imate gomilu nekih pratećih stvari", kazala je Mrdović.

Građane, zaključuje Mrdović, najviše zanima koliko će decentralizacija Uprave za inspekcijske poslove da košta i da li će se to značajnije odraziti na rad inspekcija.