Kreativna laboratorija “Hiron” spojila troje nikšićkih umjetnika

Prvi predmeti liveni u Nikšiću u okviru projekta „BDM Foundry“ već su ugledali svjetlo dana. Marko, Marija i David krenuli su sa livenjem manjih komada, riječ je o uzorcima protokolarnih poklona, a cilj za naredni period je pravljenje velike peći u kojoj bi se mogli liti i javni spomenici.

„Ideja da se upustimo u ovu priču postoji odavno, posebno kod Marka, koji je o tome razmišljao još tokom studija. Kasnije smo kroz naše druženje našli zajednički jezik i odlučili da je sad pravo vrijeme da pokrenemo tu priču jer u Crnoj Gori ne postoji livnica takvog tipa. Usluge livenja spomenika, protokolarnih poklona, skulptura... moguće je dobiti tek u zemljama regiona. Na ovaj način pokušavamo ostvariti Markov san od ranije, ali i raditi nešto što je svima nama interesantno“, kaže Marija Vemić.

Vjetar u leđa ovim mladim ljudima dalo je Ministarsvo kulture Crne Gore kroz program  Kreativna Crna Gora u okviru kojeg su dobili finansijska sredstva za pokretanje svoje priče. Tako im je omogućeno da krenu sa opremanjem livnice. Ipak, ističu da je riječ o skupom projektu koji će zahtijevati još dosta ulaganja.

„Sami proces livenja je zahtjevan, peći nisu nimalo jeftine, sirovine takođe. Osim novca potrebno je i znanje. Mi smo kroz naše školovanje učili neke osnove, ali to je samo uvod. Za ovaj posao se takođe završavaju fakulteti. Krenuli smo sa površnim predznanjem, ali smo za kratko vrijeme dosta postigli. Već imamo rezultate, jer smo sami konstruisali peć. Za sada imamo mogućnost da lijemo manje komade. Trenutno možemo da lijemo 8 do 9 kg bronze, što su otprilike male figure, 25 cm veličine sa jezgrom“, priča Marko.

Petrović objašnjava da postoje dvije vrste livenja - livenje pijeskom i livenje u gipsu preko voska. Kako je namjera naših sagovornika pokretanje livnice umjetničkog liva koja zahtijeva veliku preciznost, koristi se vosak koji daje najbolji mogući otisak.

„Preko njega stavljamo kalup od gipsa, miješan sa ciglom. Riječ je o livarskom gipsu, onda se  u peći grije, topi se vosak koji određuje formu, pa ide livenje“, objašnjava naš sagovornik.

Projekat „BDM Foundry“ u okviru kojeg je pokrenuta livnica, samo je jedan segment Kreativne laboratorije Hiron. U prostoru smještenom u Institutu za crnu metalurgiju nastaju i različiti predmeti od drveta za široku upotrebu – daske za hranu, daske za meni, protokolarni pokloni za institucije, pa čak i muzički instrumenti. Tu su nalaze sve stolarske mašine neophodne za ovaj posao, CNC mašine, 3D štampači…

Prvi proizvod koji je nastao u radionici je peruanski tradicionalni instrument kahon.

“Kahon nam je bio interesantan za pravljenje zbog toga što, ma koliko izgledao jednostavan kao obična kutija, nije ga lako napraviti. Kompleksan je iz razloga što smo morali dosta da istražujemo o materijalima koje ćemo da koristimo, čime ćemo povezivati djelove, pošto sve to utiče na akustiku. Njegov nastanak je trajao sigurno mjesec dana. Ipak, trud se isplatio pa smo dobili zvuk kakav smo očekivali”, objašnjava Marija.

Zainteresovanih kupaca je bilo, ali ovaj tradicionalni instrument, kako sada stvari stoje, ostaće u vlasništvu naših sagovornika.

Nije drvo jedini materijal koji ovi mladi umjetnici koriste. Izrađuju predmete i od kamena,  metala, a tu su i ostali materijali kao što je poliester.

„Od kamena većinom pravimo poklone, to su uglavnom reljefi. Koristimo neke detalje koje predstavljaju našu kulturnu baštinu. Uzmemo neki detalj koji je po nečemu poznat, vezan za određeni period crnogorske kulture i istorije i malo ga modifikujemo. Ujedno napravimo kutiju i  na kraju dobijemo odličan poklon. Ono što je važno jeste da imamo zaokruženu ponudu. Ne pravimo jedan dio pa kupujemo drugi, već sve sami napravimo“, objašnjava Marko i dodaje da dio predmeta rade po narudžbini, ali ne sve.  

Protokolarni pokloni koji na ovaj način nastaju, predstavljaju dobar način da se dio našeg kulturnog i umjetničkog nasljeđa prikaže na jedan savremen način.

„To što smo svi iz svijeta umjetnosti, nekako nam omogućava kanalisanje kulturno-umjetničkog nasljeđa kroz neke nove tehnologije i ideje, te da kulturno-istorijsko nasljeđe Crne Gore predstavljamo kroz neki savremeni jezik“, priča Marija.

Veći dio posla Marko, Marija i David sami obavljaju a po potrebi angažuju saradnike iz različitih oblasti. Kreativna laboratorija funkcioniše od februara prošle godine, a naši sagovornici ističu značajnu podršku Instituta za crnu metalurgiju.

„Direktor je prosto prepoznao ovu našu ideju kao nešto dobro, kao i činjenicu da smo mladi i da želimo nešto da stvaramo u Nikšiću. Nama ta podrška znači dosta jer još uvijek nemamo mogućnosti da sami napravimo nešto za sebe, kako smo zamislili. Na ovaj način nastojimo da zaradimo nešto novca, kako bismo se lakše bavili i procesom livenja“, zaključuje priču Marija.

Marija Manojlović