Nevladine organizacije i građanski aktivisti apelovali su ranije na Upravu policije, nadležno državno tužilaštvo i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da bez odlaganja reaguju i preduzmu sve zakonom propisane mjere radi zaštite prava na privatnost Mirjane Pajković, donedavne direktorice Direktorata u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, koja je izložena ozbiljnim oblicima javnog uznemiravanja, pokušajima diskreditacije, zloupotrebe prava na privatnost i linča.
Andrić je istakla da očekuje reakciju.
"Posebno imajući u vidu da je u pitanju krivično djelo koje je propisano našim Krivičnim zakonikom. Mislim da je sve jasno, a bojim se da kao društvo opet pokazujemo licemjerstvo kad je konkretno ovaj način obračuna sa ženom u pitanju", rekla je Andrić.
Iz nevladinog sektora posebno upozoravaju na izuzetno opasnu poruku koja se šalje javnosti ukoliko se ovakvi slučajevi tolerišu, da će žene koje su učesnice profesionalnih sporova ili koje prijavljuju određene oblike nasilja i nepravilnosti, biti izložene javnom ponižavanju, osudi i diskreditaciji, bez ikakve institucionalne zaštite.
Direktorica NVO Prima Aida Perović naglasila je da je snažna reakcija države obavezna ali je dosad, bar kroz medije, nije vidjela.
"Gospođa Pajković bi trebalo da je zaštićena zakonom jer ovo kroz šta prolazi, naš zakon valjano definiše. Tu dolazimo do primjene zakona i reakcije nadležnih organa, koja mora biti takva da, ne samo zaštiti prava gospođe Pajković, već i da djeluje edukativno na javnost, koja je često zlurada u ovakvim situacijama. U pitanju je krivično djelo zloupotreba tuđih fotografija, video i audio zapisa ili spisa seksualno eksplicitnog sadržaja. To je krivično djelo od decembra 2023. godine", upozorila je Perović u izjavi za Portal RTCG.
Doskorašnja generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, podnijela je 23. januara ostavku na tu funkciju. Takva odluka proistekla je, kako je saopšteno iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, iz ličnih razloga.
Predsjednica LGBT Foruma Progres Bojana Jokić navela je da su snažne i odlučne reakcije institucija već izostale.
"Jer prethodnih dana nismo vidjeli da su policija, tužilaštvo ili bilo koja druga nadležna institucija reagovale ili preduzele konkretne korake povodom suzbijanja nedozvoljene distribucije seksualno eksplicitnog materijala. Ovdje se ne radi samo o pravnom, već prije svega o pitanju ljudskosti i morala, o obavezi države da zaštiti ženu u izrazito ranjivoj situaciji", kazala je Jokić za naš portal.
Svjedočimo, kazala je, sistemskom i sistematskom uništavanju jedne žene.
"Kao i izlaganju njene porodice brutalnom i enormnom javnom linču kakav za više od deset godina mog profesionalnog bavljenja ljudskim pravima u Crnoj Gori nijesam zapamtila. Riječ je o nasilju koje prevazilazi pojedinačni slučaj i poprima razmjere društvene hajke. Ono što ovaj slučaj čini dodatno uznemirujućim jeste činjenica da je riječ o seksualno eksplicitnim fotografijama i video zapisima, odnosno o takozvanom revenge porn-u, koji predstavlja ozbiljan oblik rodno zasnovanog nasilja", istakla je Jokić.
Navela je da je za nju sve ovo duboko traumatično.
"Jer otvara pitanje da li sjutra bilo koja druga žena može postati meta sličnog linča, dok država i njene institucije ostaju nijeme bilo zato što nijesu spremne ili zato što nemaju volje da se odlučno suoče sa ovakvim pojavama i zaustave javno nasilje nad ženama", kazala je Jokić.
Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, kao institucionalni mehanizam u okviru Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, kako su saopštili sinoć, sa posebnom zabrinutošću prati javne reakcije i sadržaje na društvenim mrežama povodom slučaja koji ukazuje na oblike rodno zasnovanog nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje, ucjenjivanje, neovlašćeno snimanje, kao i objavljivanje i širenje intimnog sadržaja bez pristanka. Time se nasilje širi, kažu, i na savremene oblike – digitalno nasilje.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava (CŽP) Maja Raičević rekla je za Portal RTCG da u ovom slučaju postoje osnovi sumnje da su izvršena krivična djela iz člana 175a Krivičnog zakonika Crne Gore, koja se gone po službenoj dužnosti.
"Što jasno nameće obavezu postupanja Upravi policije i nadležnom tužilaštvu, bez čekanja inicijative oštećene. Svaka distribucija i dalje širenje sadržaja koji grubo zadiru u pravo na privatnost, takođe predstavljaju krivično djelo za koje je predviđena kazna zatvora do tri godine kada se taj sadržaj dijeli na način kako to ovih dana čine mnogi naši građani - očevi, braća, sinovi, partneri..putem digitalnih i drugih kanala komunikacije", ukazala je Raičević.
Kako je upozorila, svako odlaganje reakcije institucija u ovakvim slučajevima omogućava javni linč i degradaciju ne jedne, nego svih žena.
"Ali i urušavanje društvenih vrijednosti i elementarne pristojnosti”, zaključila je Raičević.
