Tužbe zaposlenih u javnoj upravi i dalje redovno pristižu, a i u trećem kvartalu u tome prednjače pripadnici Vojske i policije koji sudski naplaćuju naknade za prekovremeni rad, dežurstva, neiskorišćeni godišnji odbor, topli obrok, rad u komisijama te druge dodatke.
Iz državnog budžeta u prvih devet mjeseci ove godine isplaćeno je 18,7 miliona eura po osnovu izgubljenih sporova u prva tri kvartala ove godine. Iznos sredstava koja su iz državnog budžeta isplaćena po tom osnovu u prva tri kvartala ove godine gotovo je dostigao prošlogodišnji iznos za cijelu godinu. To pokazuje izvještaj zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović za treći kvartal ove godine, koji je Vlada nedavno usvojila. U prvom kvartalu država je platila 5,2 miliona eura, u drugom 4,7 miliona, dok je u trećem ovaj iznos premašio 8,7 miliona eura. Tokom prošle godine je država za izgubljene sporove platila 18,8 miliona eura, a nema preciznog podatka koliko je od toga naplaćeno prinudno.
Dodatni troškovi
Ipak, u svim izvještajima zaštitnica ukazuje da državni organi i dalje u značajnom mjeri odbijaju da postupaju po pravosnažnim i izvršnim presudama, što predstavlja značajnu štetu po budžet.
“Neizvršavanje pravosnažnih rješenja o nagradama advokatima, vještacima, tumačima i drugim stručnim licima koji učestvuju u sudskim postupcima, nastavlja se odlivom dodatnih sredstava za iznose na ime troškova prinudne naplate, provizije Centralne banke (CBCG) i kamate, što predstavlja znatnu štetu za državni budžet”, navodi se u izvještaju.
Osim toga, kako ukazuje, ne plaćaju se redovno ni fakture, niti se na njih prigovara, što i u ovom slučaju rezultira prinudnom naplatom.
Tužbe zaposlenih u javnoj upravi i dalje redovno pristižu, a i u trećem kvartalu u tome prednjače pripadnici Vojske i policije koji sudski naplaćuju naknade za prekovremeni rad, dežurstva, neiskorišćeni godišnji odbor, topli obrok, rad u komisijama te druge dodatke.
Ćirović naglašava i da se u postupcima koji se vode pred Upravnim sudom, a u kojima organe zastupaju njihovi službenici, ne izmiruju dosuđeni troškovi, te da o tome ima informaciju tek kada se pokrene prinudna naplata. Značajan broj postupaka protiv države odnosi se i na utvrđivanje prava svojine te naknade za eksproprijaciju. Zaštitnik je po osnovu prava na sudske troškove za sporove u kojima su imali uspjeh tokom trećeg kvartala prihodovao 135.900 eura.
U izvještaju se navodi da je država obavezana da po osnovu razlike u PDV-u stečajnoj upravi Montenegro erlajnza isplati 752.600 eura, te da je usvojena i tužba Crnogora puta AD Podgorica kojom je država obavezana da za izvedene radove isplati 255.800 eura, uz desetogodišnju kamatu. Između ostalih, potvrđena je presuda u korist države protiv Jugoslovenske okeanske plovidbe kojom je utvrđeno pravo svojine na zemljištu u Kotoru od skoro devet hiljada kvadrata.
Najskuplje parnice
Među najskupljim izgubljenim parnicama u trećem kvartalu je četiri miliona eura vrijedan spor sa kompanijom Univerzal monte, na šta će država osim troškova spora od skoro 22.000 eura, morati da plati i kamatu za skoro četiri godine. Riječ je sporu koji je proizišao iz djelovanja Vlade Zdravka Krivokapića i tadašnjeg ministra finansija, a sada aktuelnog premijera Milojka Spajića kada je sa kompanijom Univerzal potpisan sporazum o raskidu gazdovanja putem Meljine Petijevići, kako bi se ukinula putarina na tom putu.
Država je u tom sporu tražila da se oglasi ništavost sporazuma, tvrdeći da Vlada nije ispoštovala zakonsku proceduru za njegovo potpisivanje, ali je Privredni sud to odbio, što je kasnije potvrdio i Apelacioni. Sporazum je predviđao obavezu države da isplati četiri miliona eura Univerzalu, koji je obavezan da preda svu dokumentaciju u vezi izgradnje ovog puta te da sanira dio puta na Kotobilju. Apelacioni sud je potvrdio da je Univerzal ispunio sve obaveze, te da je država dužna da isplati milionski iznos.
Ranija Vlada Dritana Abazovića je na prijedlog tadašnjeg ministra finansija Aleksandra Damjanovića cjelokupnu dokumentaciju oko ovog sporazuma proslijedila tužilaštvu na provjeru.
Protiv države je od 1. jula zaključno sa 30. septembrom podnijeto 373 tužbi, od čega je podgoričkoj kancelariji Zaštitnika stiglo 175, kancelariji u Kotoru 59, a u Bijelom Polju 139 tužbi.
