''Učesnici opisuju iskustvo kao most između teorije i stvarnih zadataka, dok mentori naglašavaju značaj jasno definisanih zadataka i redovne povratne informacije. Model potvrđuje da su NVO stvarna radna mjesta i da su vještine stečene u NVO sektoru prenosive u bilo koju drugu oblast'', dodali su.
Širom Zapadnog Balkana, navode, mnogi mladi se suočavaju s teškim prvim korakom ka tržištu rada - ograničenim početnim prilikama, neujednačenim pristupom mentorstvu i malim brojem mogućnosti da se oprobaju u stvarnim ulogama.
''To stvara jaz između vještina i iskustva upravo u trenutku kada su im najpotrebniji jasnoća, samopouzdanje i konkretni dokazi onoga što mogu da urade. Istovremeno, organizacije koje su najbliže potrebama zajednice — lokalne NVO — djeluju uz ograničene resurse i bez dovoljno strukturirane podrške za uključivanje i razvoj mladih talenata'', naglasili su u saopštenju.
I pored toga, kako navode, NVO sektor je autentično radno okruženje i efikasan prostor za učenje.
Nudi stvarne zadatke (koordinaciju projekata, komunikaciju, rad sa zajednicom, administraciju), neposrednu odgovornost prema zajednici i mentorstvo koje pomaže mladima da teorijska znanja pretoče u praksu. Ipak, NVO se često ne prepoznaju kao prvi poslodavci jer njihov doprinos zapošljivosti, građanskom učešću i razvoju vještina ostaje potcijenjen, a putevi od volontiranja do plaćenog angažmana nijesu uvijek vidljivi ili sistematični'', smatraju iz Mladiinfo Montenegro.
Prema njihovim riječima, NURTURE je osmišljen upravo da ''na toj raskrsnici mladima učini prvi profesionalni korak jasnijim, a NVO pomogne da taj korak strukturiraju kroz savjetovanje, povezivanje i mentorske prakse.
''Kroz uspostavljanje Nacionalnih tačaka podrške i zajedničkog modela prakse, projekat istovremeno odgovara na dvije regionalne potrebe — zapošljivost mladih i jačanje kapaciteta NVO sektora — pokazujući da civilno društvo može biti i prostor učenja i kredibilan most ka dugoročnom zaposlenju'' stoji u saopštenju.
Objašnjavaju da NURTURE prati put usmjeren na pojedinca, koji povezuje mlade s realnim radom i stručnom podrškom.
''Počinje karijernim savjetovanjem i pažljivim uparivanjem, nastavlja se kroz 80-časovnu mentorsku praksu, uz stalno praćenje i povratne informacije, a završava se formalnim priznavanjem stečenih znanja. Iskustvo je strukturirano kroz četiri progresivna modula — upoznaj sektor, job shadowing, testiraj svoje vještine i radi samostalno — koji postepeno povećavaju odgovornost, podstiču refleksiju i prevode učenje u praksu. Nacionalni centri podrške (koje vode LDA Albania, BRAVO i Mladiinfo Montenegro) informisali su i savjetovali mlade, podržavali NVO domaćine, organizovali seminare za mentore, koordinirali uparivanje i praćenje, te promovisali NVO kao poslodavce u saradnji sa službama zapošljavanja — kao most koji obezbjeđuje dosljedan kvalitet i mogućnost ponavljanja modela'', naveli su.
Iz perspektive mentora u sve tri zemlje, program je donio jasan obostrani benefit a to je, prema riječima NVO Mladiinfo Montenegro, što su praktikanti pružali stvarnu podršku svakodnevnom radu NVO — u komunikacijama, osnovnoj projektnoj podršci i administraciji dok su, uz jasno definisane zadatke i redovnu povratnu informaciju, pokazivali vidljiv napredak iz sedmice u sedmicu.
''Proces nije doprinio samo razvoju mladih, već je unaprijedio i mentorsku kulturu unutar organizacija, podstičući mentore da strukturiraju rad jasnije i prilagode pristup različitim stilovima učenja. Kao praktično ograničenje, više mentora je istaklo da je okvir od 80 sati snažan početak, ali nedovoljan za dublje uključivanje u kompletne projektne cikluse. Iz ugla praktikanata, program je često predstavljao prvo istinsko radno iskustvo — priliku da se upoznaju sa stvarnim funkcionisanjem NVO sektora i profesionalnim standardima u praksi. Praktikanti navode konkretne dobitke u samopouzdanju i prenosivim vještinama, uključujući timski rad, komunikaciju, samostalnost i upravljanje vremenom, kao i jasniji osjećaj profesionalnog usmjerenja. Ključni element njihovih iskustava bila je otvorena i dostupna komunikacija s mentorima: redovni razgovori omogućili su postavljanje pitanja, preuzimanje odgovornosti i kontinuirani lični razvoj. Česta želja koja se ponavljala bila je potreba za dužim trajanjem prakse, kako bi se mogli uključiti u složenije zadatke i pratiti cijeli projektni proces — od planiranja do rezultata'', opisali su iskustva polaznika.
Projekat je realizovan u tri zemlje.
''U Albaniji, mentori su posebno pohvalili podršku LDA-e, kao i upotrebu CRM alata za praćenje napretka i davanje povratnih informacija, dok su praktikanti isticali porast samopouzdanja, unapređenje timskog rada i jasniju karijernu perspektivu. U Bosni i Hercegovini, evaluacije naglašavaju „otvorenu, jasnu i produktivnu“ komunikaciju između mentora i praktikanata, uz postepeno povećanje odgovornosti tokom trajanja prakse, dok je njeno trajanje označeno kao glavno ograničenje. U Crnoj Gori, kvalitet uparivanja se izdvojio kao ključan faktor uspjeha: dobra podudarnost između organizacija i mladih doprinijela je tome da praktikanti ostanu uključeni i nakon završetka formalnih 80 sati. Mentori su isticali „svježinu i nove perspektive“ koje su praktikanti unosili u rad organizacija, dok su praktikanti kao najveće koristi navodili umrežavanje i nove profesionalne prilike'', stoji u saopštenju.
Nacionalne specifičnosti i ishodi praksi
Nacionalne specifičnosti dodatno, ističu, potvrđuju zajedničke teme.
''U Albaniji, mentori su pohvalili smjernice LDA-e i CRM alate za praćenje napretka i ostavljanje komentara, dok su praktikanti isticali rast samopouzdanja, timski rad i jasniju karijernu orijentaciju. U Bosni i Hercegovini, evaluacije naglašavaju „otvorenu, jasnu i produktivnu“ komunikaciju između mentora i praktikanata, uz postepeno povećanje odgovornosti, dok je trajanje programa označeno kao glavno ograničenje. U Crnoj Gori, posebno se izdvojio kvalitet uparivanja: dobra podudarnost je zadržala mlade uključene i nakon formalnih 80 sati, pri čemu su mentori isticali „svježinu i nove perspektive“ koje su praktikanti donosili, a praktikanti umrežavanje i nove prilike kao ključne koristi. Zajedno, ovi nalazi ukazuju na jednostavnu formulu: jasni zadaci + redovna povratna informacija + dobro uparivanje = smislen doprinos i lični rast. Praktikanti su izgradili portfolije dokaza i samopouzdanja koje mogu ponijeti u bilo koji sektor, dok su NVO ojačale internu organizaciju i mentorsku kulturu — naročito tamo gdje je komunikacija bila svrhovita i dosljedna'', zadovoljni su iz ove NVO.
U Crnoj Gori, put prakse se za mnoge učesnike pretvorio u jasne naredne korake.
''U 30 analiziranih slučajeva, većina je ostala angažovana u svojim organizacijama domaćinima i nakon isteka 80 sati — uglavnom kao volonteri u tekućim projektima i komunikacijama, a najmanje jedna osoba je produžila angažman i postala zaposlena kao menadžerka projekta. Nekoliko praktikanata se kretalo unutar šireg ekosistema civilnog društva, priključujući se drugim organizacijama (posebno Mladiinfo Montenegro), gdje su brzo preuzimali logističke, omladinske i zadatke pisanja projekata, uključujući učešće u međunarodnim obukama. Značajan dio učesnika prešao je u javne ili privatne institucije, prenoseći koordinaciju, komunikaciju i pouzdanost stečene tokom prakse. Primjeri uključuju praktikanticu koja je nastavila karijeru u programiranju (svojoj primarnoj oblasti studija) u privatnoj kompaniji, uz nastavak povremene saradnje na m!M KOMPAS veb-sajtu (www.kompas.mladiinfo.me). Ne nastavljaju svi putevi odmah — manja grupa trenutno nema dalji angažman, uključujući najmanje jednog praktikanta koji je tokom prakse napustio prethodni posao i aktivno traži novi. Važno je napomenuti da se neki ishodi preklapaju (npr. ostanak u NVO i započinjanje rada u medijima), pa se ukupni brojevi puteva djelimično preklapaju.
Tri lekcije, navode, posebno se izdvajaju.
''Prvo, kvalitetno uparivanje i redovna povratna informacija olakšavaju organizacijama da zadrže praktikante, bilo kao volontere ili zaposlene. Drugo, volontiranje djeluje kao most: mnogi su ostali aktivni u svojim NVO dok su istraživali plaćene prilike drugdje, čuvajući građanski angažman tokom razvoja karijere. Treće, stečene vještine — komunikacija, projektna podrška, rad sa zajednicom i pouzdanost — visoko su prenosive, omogućavajući kretanje unutar NVO sektora, ali i ka medijima, marketingu, tehnologiji i finansijama. U Albaniji, komponenta prakse je u potpunosti realizovana: 30 mladih učesnika završilo je svoje 80-časovne prakse u 11 NVO tokom intenzivne proljećne faze implementacije. Mentori i praktikanti dosljedno ističu dobru i stabilnu komunikaciju, jasno definisane zadatke i podržavajuću povratnu informaciju kao glavne pokretače napretka. Kao rezultat, učesnici navode snažan rast samopouzdanja, timskog rada i komunikacije, bolje razumijevanje funkcionisanja NVO i jasniji karijerni pravac nakon programa. Albanska kohorta pokazuje da, kada su uparivanje i mentorstvo dobro organizovani, prakse pouzdano proizvode prenosive vještine i spremnost za naredne korake — u civilnom društvu i šire. U Bosni i Hercegovini, komponenta prakse je takođe u potpunosti realizovana: 30 mladih završilo je 80-časovne prakse u 10 NVO, u dobro koordinisanoj proljećnoj grupi. Mentori i praktikanti dosljedno naglašavaju jasnu komunikaciju, redovnu povratnu informaciju i postepeno povećanje odgovornosti kao ključne faktore napretka. Učesnici bilježe značajan rast u timskom radu, komunikaciji i samostalnosti, uz jasnije razumijevanje rada NVO i svojih narednih profesionalnih koraka. Iskustvo Bosne i Hercegovine potvrđuje da, uz kvalitetno uparivanje i stabilno mentorstvo, prakse pouzdano grade prenosive vještine i otvaraju kredibilne naredne prilike — unutar civilnog društva i izvan njega'', naveli su.
NURTURE je, zaključuju, pokazao jednostavnu istinu.
''Kada se mladima daju stvarni zadaci, jasni okviri i mentor uz njih — oni isporučuju rezultate i rastu. Prakse u NVO sektoru nijesu „probna vožnja“, već prvi pravi posao sa odgovornošću prema zajednici, vidljivim rezultatima i prenosivim vještinama važnim u svakom sektoru. Organizacije dobijaju energiju, ideje i novu generaciju spremnu da preuzme uloge; mladi dobijaju samopouzdanje, mreže kontakata i portfolijo uticaja koji mogu pokazati. Dajte mladima priliku i okvir — i oni će pokrenuti stvari'', stoji u saopštenju Mladiinfo Montenegro.
Projekat „Nurturing the World Can Be a Job – NURTURE“ sprovodi partnerstvo predvođeno organizacijom PiNA (Slovenija), u saradnji sa LDA Europe (Albanija), BRAVO (Bosna i Hercegovina), Mladiinfo Montenegro (Crna Gora) i Centrom za karijere mladih Dubrovnik – CKM Dubrovnik (Hrvatska). U okviru Erasmus+ poziva ERASMUS-YOUTH-2023-CB (Izgradnja kapaciteta u oblasti mladih), NURTURE razvija i realizuje 80-časovni model praksi u NVO sektoru i uspostavlja Nacionalne centre podrške (NCP), koje povezuju mlade, nevladine organizacije i tržište rada u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Model kombinuje karijerno savjetovanje, kvalitetno mentorstvo i učenje zasnovano na projektima, uz formalno priznavanje ishoda učenja kroz sertifikate.
