Tokom panela “Baza podataka kao temelj pametne države”, Sanja Radović, predsjednica Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore (IOPCG) kratko je predstavila rezultate istraživanja koje je IOPCG sproveo u saradnji sa kolegama iz okruženja, ali i prijateljima iz TEGoVA-e o transparentnosti država kada je u pitanju baza podataka.
“Istraživanje je pokazalo da Crna Gora nije toliko transparenta, bez obzira na to što mi imamo određene baze podataka. Slovenija, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju te baze koje su na različitim nivoima razvoja. Baza podataka je kao živi organizam koji ima svoje faze razvoja, jer mu je neophodno vrijeme za prilagođavanje svim regulativnim zahtjevima i politikama. Na osnovu ovog istraživanja najrazvijenije su baze podataka u Hrvatskoj i Sloveniji,” navela je Radović.
Panel je bio prilika da se otvori dijalog o tome šta je potrebno Crnoj Gori da bude u koraku sa regionom da bi se osiguralo pravično, efikasno, transparentno upravljanje tržištem nepokretnosti.
Marko Bulatović direktor Uprave za nekretnine osvrnuo se na to koji podaci trenutno nedostaju u digitalnom sistemu katastra da bi se mogla formirati pouzdana baza o vrijednostima u transakcijama cijena nepokretnosti.
“Podaci katastarske evidencije su jasno zakonom definisani. Prilikom predaje zahtjeva imamo kratak opis sadržaja i ko je podnosilac zahtjeva, dok se u upravnom postupku donosi rješenje koje sadrži podatke koji su definisani zakonom – oznaka katastarske parcele, oznaka objekta sa spratnošću i površinom i broj lista nepokretnosti, dok ne sadrži ono što je za vas najvažnije, a to je cijena nekretnina. Cijenu imamo u notarskom zapisu koji primimo od notara, ali je ne unosimo u rješenja – lista nepokretnosti ne sadrži taj podatak. U kreiranje jedinstvene baze podataka koja bi imala više podataka nego što imamo u digitalnoj formi trebali bi da se uključe Poreska uprava, organi lokalne samouprave koji se bave naplatom poreza, procjenitelji, bankarski sistem, notari. To su organi koji bi zajedničkim snagama trebali raditi na ozbiljnoj bazi podataka jednog ozbiljnog registra", ocijenio je Bulatović.
Srednjoročnim planom rada za iduću godinu, kako je istakao, planirali su izradu Registra cijena prometovanih nepokretnosti.
"Smatram da bi takav registar znatno doprinio nekim budućim ciljevima kada je u pitanju masovna procjena,” naveo je Bulatović.
Koča Đurišić, direktor Uprave za državnu imovinu ukazao je da će upravo Registar cijena prometovanih nepokretnosti biti ključan za procjenitelje.
“Takva baza podataka može relativno brzo biti uspostavljena. Uspostavljanjem softverskog rješenja svi ti podaci koji se dobijaju od svih notara iz Crne Gore mogu relativno lako i brzo da budu uneseni. Treba da se uspostavi kao jedna obaveza da za svaki budući ugovor treba da se unese cijena i svi ostali brojevi i podaci koji su vezani za nepokretnosti. Samim tim će ta baza podataka da se ažurira svakim novim ugovorom i imaćemo realno stanje podataka kada su u pitanju procjene,” kazao je Đurišić.
Osvrnuo se i na aktivnosti same Uprave za državnu imovinu kada je u pitanju baza podataka.
“U Upravi za državnu imovinu smo odradili evidenciju državne imovine, te je to popisivanje po prvi put odrađeno u novijoj istoriji Crne Gore. Taj registar državne imovine podrazumijeva tri faze - evidenciju, elektronsku bazu i procjenu državne imovine. Srednjoročni plan nam je da krenemo sa masovnim procjenama državne imovine i pojedinačnim procjenama za one djelove državne imovine za koje procijenimo da su najznačajniji za državu,” istakao je Đurišić.
Paulo Baros Trindade, predsjednik TEGoVA-e ukazao je na prakse u drugim evropskim zemljama kada su u pitanju baze podataka.
“Većina zemalja u EU imaju registre za imovinu, imaju sisteme kojima rade procjenu u fiskalne svrhe i imaju baze podataka za transakcije. Glavni problem je što u Crnoj Gori nemate baze podataka za transakcije. U procesu ste da uđete u EU, te trebate da uzmete u obzir Regulativu o zaštiti podataka. Sada ste u poziciji da možete vidjeti šta se dešava u drugim zemljama i možete izabrati najbolje rješenje za vaš sistem. Ako želite da investirate u sistem preporučio bih vam da to bude transparentan sistem koji će ponuditi maksimalnu količinu informacija sa tržišta. Bolja procjena znači manje problema u budućnosti,” poručio je Baros Trindade.
Učesnici konferencije su imali priliku da prate najnovije trendove, standarde i tehnologije u oblasti procjene vrijednosti, umrežavaju se sa kolegama, predstavnicima institucija i liderima iz struke, ostvare bodove za kontinuirani profesionalni razvoj (CPD), te učestvuju u panelima i diskusijama koje vode renomirani domaći i međunarodni stručnjaci.
Patrik Davit, bivši predsjednik IPAV održao je prezentaciju na temu procjene stambenih nekretnina, Marko Popović profesor sa Fakulteta tehničkih nauka govorio je o ulozi vještačke inteligencije u procjeni mašina i opreme, dok je Matija Mašković predstavio nacionalnu platformu za procjene Procijeni.me.
