Proslavi Božića prethodi Badnji dan, koji se obilježava postom, molitvom i unošenjem badnjaka u domove i hramove.
Badnjak simbolizuje drvo koje su, prema predanju, pastiri naložili kako bi zagrijali pećinu u kojoj je rođen Hrist.
Na Božić u kuću prvi dolazi položajnik. Njegova prva dužnost je da poželi sreću, zdravlje i napredak domaćinovom domu.
Božić je uvijek mrsni dan, kome je prethodio četrdesetodnevni božićni post. Na svečanoj božićnoj trpezi, najvažnija je česnica, pogača umiješena od pšeničnog brašna bez kvasca.
U česnicu se stavlja zlatan ili srebrni novčić. Česnica se za ručkom isključivo lomi rukama, ne siječe se nožem. Onaj ko u svom parčetu pronađe novčić, prema vjerovanju, imaće sreće u narednoj godini. Običaj je da se na trpezi nađe i božićna pečenica.
Božić se slavi tri dana. Drugi dan Božića je Sabor presvete Bogorodice koji crkva posvećuje Bogomajci u znak zahvalnosti što je rodila Spasitelja, dok se trećeg dana slavi sveti arhiđakon Stefan.
Božić 7. januara proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji kao svoj bogoslužbeni poštuju julijanski kalendar.
Pravoslavni vjernici se na našim prostorima pozdravljaju riječima "Hristos se rodi! Vaistinu se rodi"!.
