Loša komunikacija, emocionalno udaljavanje, osjećaj usamljenosti u braku i različita očekivanja od bračne zajednice najčešći su razlozi za razvod koje partneri navode, kaže za Portal RTCG psihološkinja Radmila Stupar Đurišić. Interesantno, statistika pokazuje da je 2024. godine zabilježen dotad rekordan broj razvoda – najviše od 2014. godine – čak 853.
U Crnoj Gori raste broj razvoda. Dok je, prema podacima Monstata za 2024. godine pravosnažno razvedeno 853 braka, u 2025. godini, prema podacima Sekretarijata Sudskog savjeta dostavljenim Portalu RTCG, taj broj je porastao na 991, što znači da se u prosjeku dnevno razvede više od dva braka.
"U 2025. godini pravosnažno je riješeno 991 predmet razvoda braka u Crnoj Gori. Od toga je 663 razvoda bilo sudskom odlukom, a 328 sporazumnim razvodom", piše u podacima dostavljenim Portalu RTCG.
Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić za Portal RTCG ističe da je rast broja razvoda dio šireg društvenog trenda u regionu i Evropi.
"Brak više nije egzistencijalna nužnost, već emotivni i lični izbor. Kada taj izbor prestane da ispunjava osnovne psihološke potrebe - sigurnost, bliskost, poštovanje i podršku - ljudi su spremniji da ga preispitaju", objašnjava psihološkinja.
Najčešći razlozi za razvod
Loša komunikacija – ćutanje, pasivna agresija, stalni konflikti – zatim emocionalno udaljavanje i osjećaj usamljenosti su najčešći razlozi za razvod braka koji partneri navode, kaže Stupar Đurišić.
Česti su i neriješeni konflikti iz prošlosti, te različita očekivanja u vezi uloga, roditeljstva i finansija.
"Nevjera se često navodi kao razlog razvoda, ali je ona nerijetko samo simptom dubljih problema u odnosu", objašnjava psihološkinja.
Takođe, značajan uticaj imaju bolesti zavisnosti, poput alkohola, kocke i digitalnih zavisnosti, kao i nedostatak podrške i razumijevanja za lični razvoj partnera.
Parovi se danas lakše odlučuju za razvod
U odnosu na ranije, parovi se danas lakše odlučuju za razvod.
„Danas se parovi lakše odlučuju na razvod nego ranije, ali to ne mora nužno biti negativno. Ranije su ljudi ostajali u brakovima zbog društvenog pritiska, ekonomske zavisnosti i straha od osude okoline“, objašnjava Stupar Đurišić.
Prema njenim riječima, savremena svijest o mentalnom zdravlju, ličnim granicama i pravu na kvalitetan život dovela je do pomjeranja sa ideje ‘brak po svaku cijenu’ ka ideji emocionalno zdravog odnosa.
Psihološkinja kaže da problem nastaje kada se razvod doživljava kao prvo, a ne kao posljednje rješenje.
Takođe, dodaje psihološkinja, hronični stres i ekonomska nesigurnost smanjuju toleranciju i strpljenje, te povećavaju konfliktnost i dovode do osjećaja frustracije.
Promjene u društvenim vrijednostima dodatno komplikuju odnose.
Psihološkinja kaže da se danas od partnera očekuje da bude emotivni oslonac, prijatelj, roditelj i uspješan profesionalac. Prema njenim riječima, ta očekivanja često prevazilaze realne kapacitete ljudi, što vodi ka razočaranju i emocionalnom zamoru.
Gdje griješe roditelji?
Razvod pogađa porodice, a posebno su osjetljiva djeca. Stupar Đurišić kaže da djeca razvod doživljavaju emocionalno, a ne racionalno.
Djeca često provode dane razmišljajući šta bi oni mogli učiniti da ‘poprave’ porodicu“, upozorava psihološkinja.
Najčešće greške roditelja uključuju uvlačenje djece u konflikte, govorjenje loših stvari o partneru pred djecom, te korišćenje djece za vlastite sebične ciljeve.
"Djeci je najvažnije da osjete stabilnost, sigurnost i ljubav oba roditelja, čak i kada oni više ne žive zajedno", upozorava psihološkinja.
Prema njenom mišljenju, biti dobar roditelj zahtijeva moralne i emocionalne karakteristike koje, ako nisu razvijene, roditelji moraju naučiti i izgraditi.
Stručna pomoć kao prevencija a ne "posljednji pokušaj"
Kako ne bi došlo do razvoda, psihološkinja savjetuje parovima da ne čekaju da njihov odnos postane emocionalno mrtav.
Takođe, dodaje psihološkinja, partneri treba da potraže stručnu pomoć kada se konflikti ponavljaju, a komunikacija se svodi na kritiku ili ćutanje, ili kada jedan ili oba partnera razmišljaju o prekidu.
Parovi bi trebalo da rade na otvorenoj i nenapadačkoj komunikaciji, ulažu u emocionalnu bliskost i razmišljaju o bračnoj ili partnerskoj terapiji kao obliku prevencije, a ne kao „posljednjem pokušaju“.
„Razvod ponekad jeste najzdravije rješenje, ali u velikom broju slučajeva problemi su rješivi ako se prepoznaju na vrijeme“, zaključuje psihološkinja.
