Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Novi zakon o kreditima povoljan i za građane i za banke

pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 26.09.2024. u 08:24
Zakon o potrošačkim kreditima, generalno, donijeće povoljnosti za građane, a neće značajnije probleme bankarskom sektoru, kazao je za Radio Crne Gore ekonomski analitičar Mirza Mulešković.

S tom ocjenom saglasni su i u Ministarstvu ekonomskog razvoja koje je predlagač zakona i napominju da je to rezultat primjene najbolje evropske prakse.

Jedna od novina koje zakon donosi je ukidanje naknada za obradu i prijevremenu otplatu stambenih kredita.

"Generalno za potrošače, tj. građane i korisnike bankarskih usluga ove novine u zakonskom rješenju znače manje troškove. Što znači manju, ukoliko neko otplati kredit prije vremena, znači manje troškove. To je generalno moramo reći pozitivna praksa i možemo pohvaliti ovakav način, jer to jeste negdje evropska praksa jer i Evropska komisija jeste dala pozitivno mišljenje ovakvog zakonskog rješenja", kazao je Mulešković.

Centar za zaštitu potrošača je dobio pozitivne sudske presude po dvije kolektivne tužbe koje su se odnosile na troškove obrade i prijevremene otplate kredita.

Željko Tomović iz Ministarstva ekonomskog razvoja navodi da su i to imali u vidu prilikom priprema predloga zakona.

"To je uzeto u obzir i predlogom zakona je predviđeno ukidanje naknada za troškove obrade stambenih kredita i prijevremene otplate kredita što će uticati na poboljšanje životnog standarda potrošača", rekao je on.

Zakonom se ograničava kamatna stopa na potrošačke kredite, koja ne smije biti veća od ponderisane efektivne kamatne stope svih potrošačkih kredita uvećane za 100.

Iako se zalaže za liberalnu ekonomiju i slobodno tržište Mulešković smatra da će i ovo rješenje biti od koristi građanima, pa možda usloviti i pad kamata.

"Moram reći da će vjerovatno na tržištu dovesti do pada kamatnih stopa. Ukoliko ograničite određene kamatne stope, vjerovatno će se banke, pošto ih imamo dosta na crnogorskom tržištu, takmičiti da privuku nove klijente", ukazuje on.

Prije pokretanja izvršnog postupka, za građane koji redovno ne izmiruju svoje obaveze po kreditu, banke će, kako predviđa Predlog zakona, ubuduće morati da se dogovore s potrošačima o naplati obaveza.

"Nadam se da će ovakva norma u zakonskom rješenju donijeti prvenstveno veću naplatu za bankarski sektor i s druge strane redovnije isplate za naše građane", zaključio je Mulešković.

Zakon predviđa i druge novine čiji je cilj veći stepen zaštite potropšača i njihovog životnog standarda. Mulešković smatra da je pravo vrijeme za donošenje ovakvog zakonskog rješenja jer se, kaže, bankarski sektor u najvećoj mjeri prilagodio evropskim standardima.

Podsjeća da je bankarski sektor zabilježio najveći rast u ovoj godini.

Iz Udruženja banaka ranije su kazali da je neophopdan prelazni period i adekvatna priprema sistema.

Na to iz ministarstva kažu da će se Zakon primjenjivati devet mjeseci nakon stupanja na snagu pa smatraju da je to dovoljno vremena da se sistem prilagodi novinama koje zakon donosi.

Izvor: rtcg.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Od početka sprovođenja državne akcije ,,Limitirane cijene“, koja ima za cilj regulisanje marži na osnovne prehrambene i higijenske proizvode, Uprava za inspekcijske poslove otkrila je brojne nepravilnosti. Kako su kazali tokom 89 izvršenih nadzora, utvrđeno je 13 nepravilnosti, dok su trgovcima izdata 22 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 60.000 eura. Ovi podaci potvrđuju da pojedini trgovci i dalje ne poštuju propisane mjere, uprkos naporima inspekcija da osiguraju dosljednu primjenu odluke.
    Alimentacioni fond danas je izvršio isplatu privremenog izdržavanja u ukupnom iznosu od 48.148,75 eura, a na osnovu 126 rješenja centra za socijalni rad kojima je priznato pravo na privremeno izdržavanje djece, saopštilo je Ministarstvo finansija.