Pogledajte najbolja idejna rješenja za Dom revolucije

Žiri je ocjenjivao radove koji su učestvovali na međunarodnom, javnom i anonimnom konkursu, koji je raspisalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma sa ciljem da se rekonstruiše ovaj objekat ukupne površine 21.738 kvadratnih metara. Pobjednik konkursa, kako je objavljeno na sajtu Ministarstva, je projekat autorskog tima pod nazivom SADAR+VUGA & HHF.

Njihov projekat je, kako se navodi na sajtu, dobio najviše bodova u odnosu na ostale pristigle predloge.

U obrazloženju žirija koji je donio odluku stoji da se ovim predlogom predviđa krajnje realističan, ali i inkluzivan koncept baziran u jednostavnoj podjeli prostora na 10 termički regulisanih i programiranih prostora, 20 odsto rekonstrisanih prostora, te 70 odsto prostora koji su sanirani, potencijalno aktivni, a čija se sudbina, kako se navodi, prepušta budućnosti. 

Kompleks tako postaje i u enterijeru i eksterijeru dio urbane topografije, infrastruktura naslijeđena iz nekih drugih vremena i s programskom strukturom, koja ima malo veze sa današnjim potrebama i potencijalima realizacije.

Okosnica predloga je 20 odsto prostora otvorene namjene, okupljene oko promenade, koji povezuje kompleks u cjelinu, te kompleks putem sistema novih i starih ulaza, s okolnom urbanom matricom, navodi se u Odluci koja je objavljena na sajtu Ministarstva održivog razvoj ai turizma.

Novčana nagrada predviđena za pobjednika konkursa iznosi 6.000 eura.

Drugo mjesto zauzeo je projekat četvoročlanog tima arhitekata, koji su, kako se navodi, ingeniozno uklonili postojeće staklene fasade i uspostavili kontinuirane pješačke tokove i tako monolitni kompleks pretvorili u gradsku četvrt.

”Projekat je došao najbliže mogućnosti da se kompleks razgradi u životni, urbani cluster/grupaciju, a bez fizičkog oduzimanja korisne površine. Umjesto razgrađivanja, autor uvodi nove pravce komunikacija koji se postavljaju na tijelo objekta. To su nova rampa, te sistem terasa – stubišta. Sadržaji su poslovni prostori, kulturni i sportski objekti, hostel, co-working”, rekao je žiri obrazlažući drugorangirani predlog, čiji su autori nagrađeni novčanim iznosom od 4.500 eura.

Na trećem mjestu od devet finalnih radova, našao se projekat pod radnom šifrom ”ĐUNGLA”, a djelo je autorskog tima pod nazivom ”studiofoka&bumbar i studio re:act”.

”Ovaj projekat počiva na razumnim i tačnim stavovima da nije potrebno pomoći Domu revolucije nego gradu, a pri tome iskoristiti činjenicu da je arhitektura Doma potencijalni atraktor putem kojeg bi se društveni i kulturni život Nikšića mogao povezati sa globalnim kretanjima”, navodi se i dodaje da ta opservacija insistira na otvaranju i povezivanju Crne Gore s progresivnim internacionalnim kretanjima.

”Dom revolucije tako je prostorni resurs i simbol, inkubator optimizma i orijentacije prema budućnosti. Dom bi postao ‘interijerski grad’, čije je jezgro veliki natkriveni gradski trg na mjestu nekadašnje pozornice i auditorijuma, koji su dobro povezani sa vanjskim prostorima, a višefunkcionalnost prostora je zadržana pa bi se on mogao koristiti za različite sadržaje”, rekao je žiri za trećeplasirani projekat koji je dobio nagradu u iznosu od 2.000 eura.

Pored ova tri rada, u uži izbor ušlo je još šest predloga, od kojih su dva otkupljena po cijeni od 500 eura.

Do najboljih devet radova došlo se kroz tri selekcije. Prva je podrazumijevala pregled i analizu svih pristiglih radova, u drugoj je izvršena uža selekcija radova, dok su u trećoj fazi pregledani naknadno pristigli radovi i napravljen definitivni izbor najuspješnijih.

Konkursni žiri činili su inženjeri arhitekture Nebojša Adžić, Maroje Mrduljaš i Miloš Kosec, diplomirani pravnik Danilo Gvozdenović i umjetnica Jelena Tomašević.

U autorskom tekstu koji je napisao član konkursnog žirija Maroje Mrduljaš stoji da je Dom revolucije u Nikšiću neizbježno postao spomenik koji se nije mogao završiti i predstavlja važan indikator prelomnog vremena u razvoju i početku propasti Jugoslavije.

On je naveo da je na neki način raspad socijalističke Jugoslavije za graditelje Doma bio srećna okolnost.

”Nakon više od 10 godina gradnje, u situaciji kada je već postojalo jasno da se nikšićki grand travaux neće ostvariti, raspad bivše države desio se kao dobar izlaz iz, vjerovatno, nerješive situacije”, napisao je Mrduljaš u analizi.

Kako stoji u njegovom tekstu, koji je objavljen na sajtu Ministarstva održivog razvoja i turizma, iracionalnosti i kontroverze koje su okružavale Dom revolucije, postaju nebitne za buduće scenarije nastanjivanja te zgrade.

”Sigurno je da je obnova Doma revolucije najveći izazov po pitanju mobilizacije i koordinacije svih uključenih aktera i elemenata, od političkih elita, preko investicionih kanala pa do lokalne zajednice. To je dobra prilika i da se proširi polje djelovanja arhitekture i reaktiviraju znanja i vještine koje su joj inherentne kao što su projektivna pozicija, integrativno mišljenje, kreativnost”, zaključio je Mrduljaš.