Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Prosječna zarada u junu iznosila 527 eura

wallet-2302241_960_720
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 30.07.2020. u 11:51

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u junu je, prema podacima Monstata, iznosila 527 eura, što je 1,7 odsto više u odnosu na maj.

Prosječna neto zarada u junu je u bila 2,1 odsto viša u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Prosječna bruto zarada u junu iznosila je 787 eura.

„Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u junu u odnosu na maj porasle 0,1 odsto, proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu porasle 1,6 odsto“, navodi se u saopštenju.

Iz Monstata su objasnili da je povećanje prosječne zarade uslovio jednokratan povraćaj odnosno isplata iznosa za koji je zarada bila umanjena u 2018. godini, shodno Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

Prosječne zarade bez poreza i doprinosa u junu su, u odnosu na maj, porasle u sektorima državna uprava i odbrana 6,1 odsto, obrazovanje 4,9 odsto, građevinarstvo 2,3 odsto, umjetnost zabava i rekreacija dva odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1,6 odsto, saobraćaj i skladištenje jedan odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, zatim stručne, naučne i tehničke djelatnosti i usluge smještaja i ishrane po 0,9 odsto, trgovina na veliko i malo 0,8 odsto, poslovanje sa nekretninama 0,6 odsto, vađenje ruda i kamena 0,3 odsto.

Pad je zabilježen u sektorima ostale uslužne djelatnosti 4,2 odsto, finansijske i djelatnosti osiguranja 3,9 odsto, snabdijevanje električnom energijom 2,2 odsto, informisanje i komunikacije 1,1 odsto, snabdijevanje vodom i upravljanje otpadom jedan odsto, zdravstena i socijalna zaštita 0,3 odsto i prerađivačka industrija 0,2 odsto.

Izvor: Mina biznis

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Crna Gora je ispunila gotovo sve obaveze koje je vode ka integraciji u energetsko tržište Evropske unije, zato na tom polju postaje važan partner toj zajednici i državama regiona, a investitorima šalje snažnu poruku da je sigurna za ulaganja u obnovljive izvore energije, da su investicije zaštićene i da država ima zakonodavni okvir usklađen sa najrazvijenijim evropskim zemljama.
Crna Gora je za svega 12 godina dobila više od 78 hiljada novih stanova, dok je broj stanovnika porastao za samo dva odsto. Uprkos građevinskom bumu koji je zemlju svrstao među evropske lidere po intenzitetu stambene gradnje, podaci iz najnovijeg dokumenta Ekonomska komisija za Evropu (UNECE) pokazuju da čak 46 odsto stambenih jedinica nije stalno nastanjeno.
-->