“Većina oboljelih od kovida nepotrebno dobijaju antibiotike”

Kako je za Pobjedu rekla rukovoditeljka Odjeljenja za određivanje maksimalnih cijena i praćenje potrošnje ljekova u toj ustanovi Lidija Čizmović najviše se trošio azitromicin (jedno od fabričkih imena je i hemomicin).

“Potrošnja ovog antibiotika porasla je u odnosu na 2019. godinu za 132,46 odsto. Osim azitromicina zabilježen je i porast potrošnje cefiksima (28,38 odsto), ciprofloksacina (27,01 odsto) i ceftrikasona (21,36 odsto)”, kazala je Čizmović.

Ona je objasnila da su podaci prikupljeni iz pet veledrogerija koje obavljaju najveći promet sa ljekovima, te da će Institut sredinom godine objaviti svoj redovni izvještaj o potrošnji, gdje će biti obrađeni podaci iz svih veledrogerija koje su vršile promet ljekovima.

Crna Gora je, kada se uporedi sa zemljama EU i prije pandemije kovid-19, bila na samom vrhu liste zemalja po potrošnji antibiotika, a sada je potrošnja porasla svuda u svijetu jer se između ostalog koriste u liječenju protiv ove infekcije.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da velika potrošnja antibiotika dovodi do otpornosti bakterija na njih, te na taj način postajemo bespomoćni pred bakterijskim infekcijama, što je posebno zabrinjavajuće kad se radi o ozbiljnim infekcijama poput upale mozga, sepse, itd..

Mikrobiolog u Institutu za javno zdravlje prof. dr Gordana Mijović za Pobjedu kaže da nam antibiotici ne trebaju u virusnim infekcijama – kao što je korona virus infekcija ili kovid-19, “jer ne djeluju na viruse”!

Uzimanje na “svoju ruku”

Komentarišući to što i dalje ima ljudi koji “na svoju ruku” uzimaju antibiotike dr Mijović upozorava da oni nijesu bezazleni ljekovi.

Neki od njih, kako kaže, imaju štetno dejstvo na jetru, bubrege, nerve, a pojedini mogu da izazovu snažne alergijske reakcije, dok mnogi oštećuju našu mikrofloru.

“Našu mikrofloru čine bakterije koje naseljavaju našu kožu i sluznice i jako su bitne za normalno funkcionisanje organizma. Recimo varenje hrane je ozbiljno poremećeno uništavanjem bakterija u crijevima. Zato antibiotici treba da se koriste samo kada su neophodni, odnosno kada su poremećaji koje mogu da naprave manji od koristi za oboljeli organizam napadnut nekom bakterijskom infekcijom”, rekla je dr Mijović.

Smatra da bi bilo dobro pojačati kontrolu izdavanja antibiotika u apotekama, ali je mnogo važnije da ljudi shvate da uzimanje antibiotika na svoju ruku može biti opasno.

Kako nastaju bolničke infekcije

Prema riječima dr Mijović potrebno je više raditi na primjeni mjera za sprečavanje nastanka i širenja bolničkih infekcija, jer se dešava da pacijent uđe u bolnicu zbog jedne dijagnoze, a da u toku liječenja stekne infekciju otpornom bakterijom, što onda komplikuje započeto liječenje.

Zbog toga, kaže ona, postoje programi i mjere za sprečavanje nastanka i širenja takozvanih ,,bolničkih infekcija“, koje su najčešće uzrokovane bakterijama otpornim na antibiotike (bolničkim bakterijama).

“Bolnice su mjesta gdje se stvaraju razni oblici otpornosti bakterija na antibiotike, upravo zato što su to male sredine u kojima se antibiotici stalno primjenjuju, u kontinuitetu, što zbog liječenja infekcija što iz razloga sprečavanja nastanka infekcija, kao što je to slučaj u hirurgiji”, kaže dr Mijović.

U hirurgiji se, prema njenim riječima, prilikom izvođenja ,,prljavih“ operacija, kao što su operacije u trbuhu (gdje se nalaze crijeva, prepuna bakterija), pred intervenciju daje antibiotik. I to tako da, kada se napravi hirurški rez, on već bude ,,na licu mjesta“ i uništi prisutne bakterije kako ne bi nastala infekcija mjesta gdje je tkivo oštećeno samim rezom.

“Stalno prisustvo antibiotika pravi takozvani selektivni pritisak na bakterijsku populaciju. Kad date antibiotik, on uništi brojniju, na antibiotik osjetljivu populaciju bakterija, i onda otporne jedinke više nemaju konkurenciju, već se slobodno množe. Na taj način, dobijate skupinu otpornih mikroba. Bolnice su idealna mjesta za ovakva dešavanja”, navodi dr Mijović.

FZO: Nije bilo zloupotreba u propisivanju antibiotika

Načelnica Odsjeka za farmaciju i farmakoekonomiju u Fondu za zdravstveno osiguranje mr ph spec. Olgica Knežević kazala je za Pobjedu da tokom kontrole Fond nije utvrdio nijednu zloupotrebu kada je u pitanju propisivanje antibiotika.

Ona je istakla da su u prošloj godini izabrani ljekari najviše propisivali “amoksicilin”, “amoksicilin sa klavulonskom kiselinom”, “cefiksim” kao i “azitromicin”.

Izvor: Pobjeda