Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Vakcina Džonson i Džonson u Crnoj Gori najdalje za mjesec

img_23022021_201310_800_x_437_pixel_0
gov.me/B. Čupić
  • Autor onogost.me
  • 04.09.2021. u 14:15

Crnogorskim građanima uskoro će pored AstraZeneke, Sinofarm i Fajzera na raspolaganju biti i vakcina koju proizvodi kompanija Džonson i Džonson, koju je odobrila Evropska agencija za ljekova. Naime, proces registracije je u toku, a iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CinMED) očekuju da će se okončati u narednih mjesec. 

Kada je u pitanju kompanija Moderna, iz crnogorskog Instituta za ljekove su kazali da u ovom trenutku nemaju informaciju da planiraju registraciju svoje vakcine u Crnoj Gori, pišu Vikend novine.

“Institutu za ljekove i medicinska sredstva podnijet je zahtjev za registraciju vakcine protiv COVID19 COVID-19 Vaccine Janssen. Postupale registracije je u toku, a procedura i uslovi za registraciju vakcina definisani su Zakonom o ljekovima i Pravilnikom o bližim uslovima za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet”, kazali su Vikend novinama iz Instituta za ljekove.

USLOVI REGISTRACIJE

Uslovi se, kako pojašnjavaju, prevashodno odnose na dostavljanje odgovarajućih podataka o ispitivanju vakcine kojima se dokumentuje njen kvalitet.

Riječ je o farmaceutsko hemijsko-biološkim ispitivanjima, bezbjednosti i efikasnosti pretkliničke i kliničke studije, kao i o odgovarajućim sertifikatima koji se odnose na ispunjenost uslova u proizvodnji.

“Imajući u vidu da je u pitanju vakcina koja je već registrovanau Evropskoj uniji (sa kojom smo uskladili naš regulatorni okvir), zakon predviđa mogućnost da se taj postupak sprovede po ubrzanoj proceduri (uz dostavljanje istovjetnih podataka koji su dostavljeni i regulatornim organima u EU, odnosno Evropskoj agenciji za ljekove). Ovaj ubrzani postupak u skladu sa zakonom može trajati do 150 dana, ali u praksi može biti i znatno kraći, pa očekujemo da će moći da se okonča u roku od narednih 30-ak dana, naravno ukoliko sva potrebna dokumentacija bude dostavljena”, pojasnili su iz crnogorskog Instituta za ljekove.

Oni nijesu mogli da preciziraju kada će i koliko vakcina kompanije Džonson i Džonson biti dopremljeno u Crnu Goru, navodeći da pregovore sa proizvođačima vakcina u okviru kojih se definišu i navedena pitanja obavlja zdravstveni resor.

MODERNA NIJE ZAINTERESOVANA

Iz Instituta su potvrdili i da u ovom trenutku nemaju najavu da kompanija Moderna, koja proizvodi vakcine protiv koronavirusa slične vakcini Fajzer, planira registraciju svoje vakcine protiv COVID-19 u Crnoj Gori.

U našoj zemlji do sada je dato 401.157 doza vakcina protiv koronavirusa. Prvu dozu vakcine primile su 213.624 osobe ili 34,5 odsto, a drugu 187.533 ili 30,2 odsto ukupnog stanovništva. Kada su u pitanju punoljetni građani, njih 41 odsto je u potpunosti imunizovano, dok je 46,7 odsto primilo prvu dozu vakcine.

Institut za ljekove prati i bezbjednost primjene vakcina protiv COVID-19 u Crnoj Gori, gdje u prosjeku imamo na svakih 5.000 primijenjenih doza pet prijavljenih sumnji na neželjene događaje. Najčešće prijavljivani neželjeni događaji nakon primjene vakcina protiv korone su povišena temperatura, bol na mjestu primjene vakcine i malaksalost.

Osim toga, prijavljivana je i glavobolja, drhtavica, kao i bolovi u mišićima i zglobovima nakon primjene vakcine. U pitanju su očekivani neželjeni događaji, koji su kod nekih pacijenata bili intenzivniji. Učestalost prijavljivanja i karakteristike prijavljenih neželjenih događaja, tvrde u CinMED-u, govore u prilog činjenici da su vakcine strogo kontrolisani ljekovi, koji su od neprocjenjivog značaja u borbi protiv pandemije COVID-19.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

U domovima zdravlja u Crnoj Gori od juna će biti proširen dijapazon usluga, što bi trebalo da omogući da se veći broj pacijenata liječi na nivou primarne zdravstvene zaštite, najavio je ministar zdravlja Vojislav Šimun, navodeći da su od naredne godine planirane i dodatne edukacije za izabrane ljekare.
Psihijatrijski sistem u Crnoj Gori suočava se sa ozbiljnim infrastrukturnim i kadrovskim problemima. Dok je bolnica u Dobroti godinama prenatrpana, odjeljenja u Nikšiću i Bijelom Polju rade sa minimalnim brojem ljekara – takođe preporuke Zaštitnika ljudskih prava za poboljšanje uslova često ne prate konkretne akcije nadležnih.
-->