Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

PKCG: Rat u Ukrajini može uticati na pad privredne aktivnosti i turističku privredu

privredna_komora_cg1_0
PKCG
  • Autor onogost.me
  • 15.03.2022. u 12:23

Rat u Ukrajini može uticati na pad privredne aktivnosti u Crnoj Gori, naročito ako se ima u vidu podatak da je u prethodnoj godini iz Rusije investirano 165 miliona eura, što predstavlja 18,3 odsto ukupnog priliva stranih direktnih investicija, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).

 

Nagovještavaju i da će dešavanja u Ukrajini ostaviti posljedice na turističku privredu Crne Gore.

“Rusija je najveći proizvođač nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa koji zauzimaju značajno mjesto u proizvodnim troškovima evropske industrije. Stoga nema dileme da će dešavanja u Ukrajini uticati na rast cijena energenata, što će se preliti na robe i usluge u svim sektorima privrede. Poremećaji u lancima snabdijevanja prouzrokuju rast cijena sirovina i osnovnih životnih namirnica. U prilog ovome govori i činjenica da Rusija i Ukrajina na svjetsko tržište izvoze 30 odsto pšenice i 70 odsto suncokretovog ulja i proizvoda od ulja”, poručili su iz PKCG.

Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Rusijom i Ukrajinom, iz PKCG kažu da aktuelna kriza “neće značajnije uticati na crnogorsku ekonomiju, jer je udio ovih zemalja u spoljnoj trgovini na niskom nivou”.

Kako su istakli, izvjesno je da ćemo ovog ljeta imati manje turista iz Rusije i Ukrajine.

“U prethodnoj godini svako peto noćenje inostranih turista u našoj zemlji odnosilo se na goste iz ovih zemalja. Može se zaključiti da će dešavanja u Ukrajini ostaviti posljedice na turističku privredu Crne Gore. Našu ponudu moramo dodatno usmjeriti na privlačenje gostiju sa alternativnih, prije svega zapadnih i centralno evropskih tržišta, a zatim i tržišta regiona”, navode iz PKCG.

U toj instituciji, mišljenja su da izvršna i zakonodavna vlast moraju naći održiva rješenja u novonastalim okolnostima.

“Jedan od prvih koraka trebao bi biti umanjenje cijena nafte i naftnih derivata – što je mehanizam koji stoji na raspolaganju državi kroz odricanje dijela budžetskih prihoda.Razumjeli smo da je i potencijalno donošenja zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda još jedan način pomoći potrošačima, ali se njegova operacionalizacija treba posmatrati i u kontekstu očuvanja privredne aktivnosti i rentabilnosti proizvođača i trgovaca. Sam efekat na potrošače nije dovoljan u vremenu izražene potrebe za stabilizacijom tržišta i ekonomije. Dakle, država treba da povede računa o poziciji privrednika kako bi ekonomija nastavila stabilno da funkcioniše”, pojašnjavaju iz komore.

Privredna komora apeluje na Vladu i Skupštinu da se prilikom donošenja odluka koje se odnose na suzbijanje posljedica aktuelne ekonomske krize uvažava sloboda preduzetništva, kao jedno od Ustavom zagarantvanih ekonomskih prava.

“Smatramo da trenutna situacija zahtijeva uključenost svih ekonomskih činilaca, države i privrede, jer je to jedini siguran recept za uspješno suprotstavljanje ekonomskoj krizi”, zaključili su iz PKCG.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Solarna elektrana “Vraćenovići” planirana je u istoimenom mjestu u Nikšiću, a gradiće se na površini od 1,28 miliona kvadrata, najbliža kuća biće od nje udaljena 60 metara dok je planirano postavljanje 192.000 solarnih panela. Nakon pribavljanja svih dozvola i dokumentacije, planirano je da izgradnja projekta iza kojeg stoji “Agenos Energy” - traje godinu dana.
Već četvrtu godinu zaredom Fond PIO dodjeljuje novogodišnju novčanu čestitku u iznosu od 400 eura koju će ove godine primiti 35 penzionera sa navršenih 100 ili više godina života, naveli su iz Fonda PIO.
U okviru Programa za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori za period 2024–2026, sprovedena je sveobuhvatna analiza obima sive ekonomije na nivou jedinica lokalne samouprave, s ciljem da se poveća svijest o njenoj prisutnosti i posljedicama po privredu i društvo. Istraživanje je obuhvatilo lokalne samouprave – Podgorica, Budva i Bijelo Polje, koje zajedno okupljaju oko 75 odsto ukupnog broja privrednih subjekata u zemlji, piše u Informaciji o analizi obima sive ekonomije na nivou jedinica lokalne samouprave u cilju povećanja svijesti o njenoj prisutnosti i konsekvencama koju je razmatrala Vlada.
-->