Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Izbori 11. juna koštaće gotovo pet miliona eura

novac5_20_1
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 15.05.2023. u 08:40
Izlazak na birališta 11. juna prema podacima Ministarstva finansija koštaće nas gotovo pet miliona eura. Najveći dio tog novca, više od tri miliona eura biće izdvojeno za finansiranje izborne kampanje. Ostatak biće raspoređen Državnoj izbornoj komisiji, milion i 400 hiljada eura i MUP-u 370 hiljada eura, za troškove izbornog materijala i izborne administracije.

U junu ne izlazimo prvi put na izbore ove godine.

Poznato je da smo u martu i aprilu birali šefa države, pa je za dva kruga predsjedničkih izbora potrošeno nešto više od četiri miliona eura.

To znači da će nas predstojeći parlamentarni izbori koštati gotovo milion više od prethodnih predsjedničkih. A izbora je bilo i prošle godine.

Najveći su bili u oktobru 2020. kada su građani 14 opština birali lokalnu vlast. Za finansiranje samo izborne kampanje u tim opštinama izdvojeno je više od 326 hiljada eura.

Kada se podvuče crta i sve sabere. Računica je jasna. Izborne procese za samo pola godine građani su platili više od devet miliona eura.

Kada se ovoj cifri dodaju i iznosi kojima država plaća redovno funkcionisanje partija i zarade poslanika više je nego jasno zašto politika u Crnoj Gori i dalje važi za najunosniji biznis.

Izvor: rtcg.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Premijer Milojko Spajić poručio je da Vlada nastavlja da pruža podršku domaćim festivalima koji doprinose promociji crnogorske kulture, turizma i lokalne ekonomije. On je ugostio direktora Lake festa Predraga Zečevića i Bedem festa Petra Šundića.
    Vlada je usvojila Predlog zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija, čime su im uvećani koeficijenti oko 23 odsto, dok su predsjednicima Vrhovnog i Ustavnog suda, kao i vrhovnom državnom tužiocu, povećani oko 25 odsto. To se očekivalo, ali ne i veliki raspon koeficijenata u sudijskim funkcijama, kazao je našem radiju predsjednik Sindikata pravosuđa i uprave Nenad Rakočević. Pravosudna administracija je zapostavljena, te očekuje da radna grupa nastavi rad i uporedo reguliše povećanje zarada i toj kategoriji zaposlenih.
    -->