Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Komisija: SDT i Privredni sud da ispitaju prodaju Rudnika boksita

RTCG
  • Autor onogost.me
  • 10.09.2025. u 09:00
Skupštinska Komisija za kontrolu i praćenje privatizacije zatražila je od Specijalnog državnog tužilaštva informaciju o mogućim zloupotrebama u privatizaciji i stečaju Privrednog društva Rudnici Boksita A.D. Nikšić. Od Privrednog suda komisija očekuje da ubrza postupak i namiri potraživanja povjerilaca sa što većom vrijednošću imovine i umanji troškove.

Rudnik boksita je kupila firma ruskog tajkuna Olega Deripaske 2005. godine za oko deset miliona eura, a stečaj je uveden 2013. godine na zahtjev CKB zbog duga od 1,59 miliona. U stečaju je prijavljeno 138 miliona eura potraživanja. Dvije godine kasnije Rudnik je prodat kompaniji nikšićkog biznismena Veselina Pejovića, Uniprom metali, za 5,39 miliona eura.

Komisija za kontrolu i praćenje privatizacije traži od Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) dostavljanje informacije o svim predmetima radi ispitivanja eventualnih nezakonitosti u poslovanju nikšićkih Rudnika boksita u stečaju, prije i nakon otvaranja stečaja u svim fazama, kao i preduzetim mjerama i radnjama radi otkrivanja eventualnih krivičnih djela i procesuiranja počinilaca.

Od Privrednog suda zatražiće da preduzme neophodne mjere kako bi se stečajni postupak okončao što je efikasnije moguće, saopštio je predsjednik komisije Uglješa Urošević (PES).

“Da se stečajni postupak nad privrednim društvom Rudnici Boksita A.D. Nikšić sprovede na način koji će omogućiti ostvarivanje najveće moguće vrijednosti imovine stečajnog dužnika i najvećeg mogućeg stepena namirenja povjerilaca na najefikasniji način u što kraćem vremenu i uz najniže troškove”, kazao je Urošević.

Komisija je već raspravljala o ovoj privatizaciji, i to u dva navrata, kada su se čuli navodi o brojnim nezakonitostima u postupku privatizacije i nestajanju preduzeća koje je imalo potencijal da se razvija.

Rudnik je, kako je ranije naveo Urošević, nekada zapošljavao i preko 2.000 radnika, a zaključno sa 2005. godinom proizvedeno je 23,2 miliona tona boksita i 43.000 kubika jalovine. Danas bi, kako je pojasnio Urošević, tržišna vrijednost te proizvodnje premašivala 624 miliona eura.

Ranije je saopšteno da se bivšim radnicima još duguje 2,5 miliona, od čega su doprinosi 429.000 eura. Jedan dio će se namiriti preko Fonda rada, a očekuje da će ostatak biti izmiren od prodaje preostale imovine.

Nesporne su zloupotrebe ugovora o zajmu, izbjegavanje poreza i indicije o pranju novca, te se od Privrednog suda traži primjena načela hitnosti u predmetu, poručuju iz komisije.

“Od sve te imovine nije ostalo ni da se izmire osnovne stvari poput dostavljenih neto zarada zaposlenih radnika. Oni dakle, još potražuju, a imovina im je prodata”, kazao je pred komisijom stručni konsultant dr Zdravko Tomić.

Poslanik BS Mirsad Nurković pitao je za šta je otišao novac stečajne mase nakon prodaje i koji su to bili prioriteti većeg reda u odnosu na radnike.

Sporna je niska vrijednost imovine u tom postupku, rekao je Tomić.

“Što je stečajna uprava dobila, to je raspoređeno, ali se vjerovatno moglo dobiti mnogo više” kazao je on.

Stečajni postupak u rudnicima Boksita pokrenut je 2013. godine.

Pejović je prije Rudnika boksita kupio imovinu Kombinata aluminijuma. Nju je platio 25,7 miliona eura, ali od KAP-a nije imao profita.

Izvor: rtcg.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Na evidenciji nikšićkog Biroa rada nalazi se 1.584 građana koji posao čekaju duže od 24 mjeseca, dok je njih 217 bez zaposlenja između 13 i 24 mjeseca. Samo mali broj -88 građana zaposli se u roku kraćem od mjesec dana nakon prijavljivanja.
    Dobro je što vlada planira novi način zaduživanja emisijom državnih obveznica za građane. Ipak, prije realizacije važna je edukativna kampanja kojom će pojasniti šta su benefiti, koliku zaradu mogu očekivati oni koji će investirati svoj novac. To je za Radio Crne Gore ocijenio rukovodilac Službe za investiciono bankarstvo u Erste Banci Aleksandar Ščekić. Napominje i da prva emisija ne bi trebalo da bude veća od stotinu miliona eura i da kamate budu iznad 3 odsto.
    -->