Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

KUD “Čigra”: Mjesto gdje folklor postaje ljubav

Nastup KUD “Čigra” u Nikšićkom pozorištu, foto: Marija Goranović
  • Autor Marija Goranović
  • 26.01.2026. u 08:33
Jedanaestogodišnja Maša Lalatović i devetogodišnja Nataša Rojević, kao većina osnovaca, s nestrpljenjem čekaju vikend, ali ne zbog odmora od škole, već zbog časova folklora u Kulturno-umjetničkom društvu (KUD) “Čigra“.

Pripreme za trening počinju odmah nakon ručka, a djevojčice željno iščekuju susret sa drugarima i učiteljicama Tamarom i Inom. Kada obuju baletanke za folklor, počinje igra, muzika i radost.

Nataša Rojević i Maša Lalatović, foto: Marija Goranović

Nataši je omiljena igra „Hajd povedi veselo“, dok Maša najviše uživa u vlaškim igrama.

Ljubav prema folkloru rodila se prije dvije godine, a za “Čigru” su saznale od drugara iz škole. Obje su učenice Osnovne škole „Radoje Čizmović“.

KUD “Čigra” osnovan je 2015. godine, a njime rukovode Tamara Dragnić i Ina Šekarić.

Tamara Dragnić/Ina Šekarić, foto: Privatna arhiva

“S obzirom na to da smo se mi dugo godina bavile folkorom, iako strukom vezane za posredan ili neposredan rad sa djecom, kao profesor engleskog jezika i pedagoga, osnovanje dječijeg folklornog društva je ipak došlo sasvim slučajno pozivom tadašnjeg direktora jedne osnovne škole da počnemo da držimo folklornu sekciju u toj školi. I tako je počelo…”, priča za naš portal Tamara.

Danas KUD “Čigra” pohađa oko 120 članova.

Nastup u Nikšićkom pozorištu

Djeca su raspoređena u tri grupe – mlađu, srednju i najstariju. Najmlađu grupu čine mališani uzrasta od šest do devet godina, srednju od devet do 12, dok su u najstarijoj grupi djeca od  13 do 15, 16 godina.

“Iako su u pitanju djeca najviše uzrasta osnovne škole, trudimo se da djecu učimo prvenstveno našoj kulturi i običajima bilo da je u pitanju igra i pjesma, nošnja ili generalno život nekada. Stoga, njegujemo prvenstveno igre iz Crne Gore koje su naravno prilagođene uzrastu djece, a onda i igre i pjesme iz susjednih zemalja. U repertoaru trenutno imamo nekih 15-ak koreografija koje aktivno izvodimo”, kaže Dragnić.

Zainteresovanost mladih, ističe ona, iz godine u godinu je sve veća.

“Nažalost, naš kapacitet je trenutno pun, međutim svakog septembra otvaramo nova mjesta za upis.”

Sala Nikšićkog pozorišta bila je mala da primi sve zainteresovane za veliki novogodišnji koncert krajem decembra.

 

Uživala je publika u brojnim tačkama koje su vrijedno spremali tokom godine, a kako se moglo čuti nakon nastupa i usaglasili da su nam ovakvi koncerti češće potrebni.

“Svaki naš cjelovečernji koncert je svakako poseban, a pogotovo novogodišnji. Uvijek se trudimo da neku novinu uvedemo – bilo da su gosti u pitanju ili neki naš performans. Utisci su sjajni i nažalost svake godine bude isti problem, a to je interesovanje za koncert koje premašuje kapacitete Nikšićkog pozorišta. Ovi nastupi su nam ujedno i najvažniji, jer djeca se predstavljaju svojoj publici, roditeljima, drugarima i za njih se  spremamo tokom cijele godine, pa je i odgovornost velika.  Što se tiče djece, javni nastupi su negdje i krajnji cilj svega što radimo, tako da euforično uvijek pristupaju svakom nastupu, putovanju, koncertu”, kazala je Dragnić.

Folklor kao temelj razvoja djece

Da folklor nije samo igra i ples, već važan dio odrastanja i obrazovanja djece, potvrđuje i decenijsko iskustvo Dragnić.

“Osim fizičkih, socio-emocionalnih, zdravstvenih prednosti, foklor ima veliku ulogu i u obrazovanju. Djeca se upoznaju sa svojom tradicijom i kulturom, kako su nekad živjele njihove prabake/pradjede, ali istovremeno i kroz razne smotre na kojima učestvujemo, imaju priliku da se upoznaju i sa drugim kulturama, osim onoga što nauče i čuju na probama”, istakla je Dragnić.

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Prvostepenom odlukom Višeg suda, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica osuđena je na 10 godina zatvora, a njen sin Miloš na dva mjeseca više. Medenica je proglašena krivom za krivična djela protivzakonitog uticaja, dok je njenom sinu, zbog opasnosti od bjekstva, određen pritvor do pravosnažnosti presude, uz novčane kazne od po 50.000 eura.
    -->