Goranović: Otvaranjem Poglavlja 11 ukloniće se barijere za izvoz domaćih proizvoda u EU

Na strategiji da Crna Gora bude prepoznata kao top turistička destinacija, uz jačanje ponude domaćih proizvoda, mora se intenzivnije raditi i uspostaviti jača veza turističke ponude i domaćih proizvođača, izjavio je u intervjuu Portalu Analitika Đorđije Goranović, vlasnik i izvršni direktor Mesne industrije Goranović.    

“Jačanje svih institucija sistema, jednostavnije funkcionisanje i dostupnost informacija su preduslovi za poboljšanje poslovnog ambijenta. Edukacija deficitarnog kadra, razmjena znanja i tehnologija su polja na kojima mora svakodnevno da se radi, što bi značajno uticalo na poboljšanje privrednog ambijenta u Crnoj Gori”, podvukao je on.

Goranović je istakao da će se otvaranjem Poglavlja 11- Poljoprivreda – u pretpristupnim  pregovorima sa Evropskom unijom otkloniti barijere za izvoz crnogorskih proizvoda na evropsko tržište.

”Naravno, mora se povećavati konkurentnost crnogorskih proizvoda. Ovo znači šansu za rast i  razvoj konkurentnih proizvođača i veće mogućnosti za plasman kvalitetnih proizvoda”, kazao je Goranović.

Analitika: Kako komentarišete otvaranje poglavlja 11 – Poljoprivreda – u  pretpristupnim pregovorima sa Evropskom unijom? Koliko je to, po Vašem mišljenju, značajan trenutak?

Goranović: Otvaranje poglavlja 11 ima ogroman značaj za sve poljoprivredne proizvođače u Crnoj Gori, kao i za državu. Usaglašavanje naših sa sistemima i standardima EU je neophodan korak koji vodi otvaranju tržišta EU, koje je za nas izuzetno značajno i veliko. Otkloniće se barijere za izvoz crnogorskih proizvoda na evropsko tržište. Naravno, mora se povećavati konkurentnost crnogorskih proizvoda. Ovo znači šansu za rast i razvoj konkurentnih  proizvođača i veće mogućnosti za plasman kvalitetnih proizvoda.

Očekujemo realizaciju prvog stuba – uređenje tržišta i veće iznose direktne podrške proizvođačima, ali i drugog stuba, koji kroz kvalitetnu politiku ruralnog razvoja treba da doprinese poboljšanju kvaliteta života.

Analitika: Koliko su domaći poljoprivredni proizvodi, trenutno, konkurentni na tržištu EU? Osim uvođenja evropskih standarda u nacionalno zakonodavstvo, na čemu treba raditi da bi poljoprivreda postala razvojna grana?  

Goranović: U Crnoj Gori ima kompanija, a među njima je i naša, koje zadovoljavaju sve zahtjevne kriterijume EU za izvoz hrane na tržište Evrope.

Naravno, moramo svi intenzivno raditi na konkurentnosti naših proizvoda, što se djelimično može stimulisati kvalitetnim mjerama države, ali i korišćenjem bespovratnih sredstava iz IPA  fondova.

Takođe, povoljniji izvori finansiranja od strane banaka bi značajno uticali na podizanje konkuretnosti i ulaganja u nova znanja, tehnologije i proizvode. Smanjenjem i ukidanjem nekih  poreza i drugih nameta koje plaćaju proizvođači u Crnoj Gori mogla bi se jačati konkurentnost naših proizvoda, u prvom redu cjenovna.

Analitika: Kako se postepeno može supstituisati uvoz hrane?

Goranović: Uvoz se može supstituisati jačanjem primarne poljoprivredne proizvodnje, jer bi se smanjio uvoz primarnih inputa za potrebe proizvodnje finalnih – izvoznih proizvoda.

Veći iznosi podsticaja za domaću proizvodnju doprinijeli bi jačanju konkurentnosti domaće proizvodnje, što može imati značajan efekat na smanjenje uvoza hrane.

Analitika: Kako komentarišete ponudu mesa jednog ovdašnjeg trgovinskog lanca   po damping cijenama? Koliko je to meso kvalitetno?

Goranović: Siguran sam da bilo koji trgovinski lanac u Crnoj Gori nabavku i stavljanje u promet mesa vrši u skladu sa važećim propisima uz adekvatnu nadzornu funkciju. Međutim, smatram da bi u narednom periodu do učlanjenja u EU, bilo jako značajno donijeti određene mjere koje bi dale dobre rezultate.

Primjer, koji je dao rezultate za sprečavanje nekontrolisanog uvoza i praćenja lanca bezbjednosti hrane je država Hrvatska, koja je u pretpristupnom periodu, od 2002. do 2014. godine, donijela mjere koje su definisale uslove za uvoz mesa. Uvoz mesa bez carinskih nameta je bio moguć jedino privrednim subjektima koji su ispunjavali sve tehničko-tehnološke uslove (stručna osposobljenost, skladištenje, jasno definisane procedure stavljanja mesa u proces proizvodnje i plasmana za dalju prodaju, nadzorna funkcija), odnosno uvoz mesa bez carinskih opterećenja je bio dozvoljen prerađivačima.

Uvozom mesa su se mogli baviti i privredni subjekti koji se bave trgovinom, ali su carinske stope bile 30 odsto. Ove mjere su dale višestruke pozitivne efekte za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje i razvoj prerađivačke industrije. Uz strogu kontrolu kvaliteta, siguran i kontrolisan lanac bezbjednosti proizvoda, izbjegnuta je mogućnost dampinga cijena mesa. Ove mjere su Hrvatskoj stvorile preduslove za razvoj sopstvene proizvodnje, supstituciju uvoza i nova radna mjesta.

Analitika: Koliko ljudi zapošljava Mesna industrija Goranović, na koja tržišta izvozite i u kom obimu? 

Goranović: Naša kompanija ima 170 zaposlenih. Izvozimo na tržišta zemalja iz okruženja – BiH, Makedonije i Kosova.

Analitika: Kako biste, kao privrednik, ocijenili poslovni ambijent u Crnoj Gori? U kojim segmentima postoji prostor za poboljšanje?

Goranović: Poslovni ambijent u Crnoj Gori je iz godine u godinu složeniji. Na strategiji da Crna Gora bude prepoznata kao top  turistička destinacija, uz jačanje ponude domaćih proizvoda, mora se intenzivnije raditi i uspostaviti jača veza turističke ponude i domaćih proizvođača. Jačanje svih institucija sistema, jednostavnije funkcionisanje i dostupnost informacija su preduslovi za poboljšanje poslovnog ambijenta. Edukacija deficitarnog kadra, razmjena znanja i tehnologija su polja na kojima mora svakodnevno da se radi, što bi značajno uticalo na poboljšanje privrednog ambijenta u Crnoj Gori.

Izvor: portalanalitika.me