Pejović: Crvena stijena je u ovom trenutku najveći kulturni brend Crne Gore
- Autor onogost.me
- 10.03.2017. u 06:56
Dosadašnja istraživanja arheologa pokazala su da je na prostoru Crvene stijene život započeo još prije 200.000 godina, što taj arheološki lokalitet svrstava među šest najznačajnijih praistorijskih nalazišta u svijetu.
Nije slučajno godinama unazad, čuveni američki arheolog, Robert Vejlon, desetak puta boravio u Petrovićima, istražujući kulturne slojeve Crvene stijene kojih je dosad otkriveno na dubini od čak 22 metra, a vjeruje sa da ima još toliko.
Direktor Narodnog muzeja, Pavle Pejović, obišao je juče sa saradnicima, ovaj arheološki biser Crne Gore i Evrope, gdje su proteklih godina uložena značajna finansijska sredstva, zahvaljujući prije svega profesoru Vejlonu, a potom i njegovom nasljedniku, profesoru Univerziteta u Minesoti, arheologu Gilbertu Tostevinu.
„Mi imamo ozbiljne donacije koje dolaze iz SAD-a. Vejlon je dosad obezbijedio oko 350.000 dolara koji su zadnjih pet-šest godina trošeni na Crvenoj stijeni. Mi smo, naravno, obezbijedili mnogo manja sredstva, ali smo udruženim snagama napravili jedan ogroman posao. Tamo staje jedna priča da se taj lokalitet marketinški isprati, da se turistički valorizuje.“, kazao je Pejović dodajući da je i profesor Tostevin nedavno bio tu da pripremi istraživanje za naredne tri godine.
Po procjeni profesora Tostevina, potrebno je izdvojiti svotiuod 420.000 dolara za realizaciju zamisli koje ima u planu.
„Ja sam sticajem okolnosti, kao član Savjeta za naučno-istraživačku djelatnost, sugerisao da se udruženim sredstvima i snagama Ministarstva kulture, Ministarstva nauke i Ministarstva održivog razvoja i turizma obezbijede neka dodatna sredstva i da se ta čitava priča, za ovaj potez Banjana, turistički valorizuje. Tamo imate izuzetne potencijale – Bilećko jezero, Crvenu stijenu, 1.250 tumula, Rimski kastrum u Riječanima koji je takođe istraživan u okviru projekta Putem kontinuiteta, nekroplole stećaka koji su fantastični na više lokaliteta u Banjanima i to čeka nekako da se osmisli kroz jednu dobru turističku valorizaciju“, objašnjava Pejović.
On dodaje da su na lokalitetu sada u toku radovi na rekonstruisanju napuštenih starih, školskih objekata za potrebe i laboratorije i ekspozicija i stanovanja ljudi koji će tu doći, jer svake godine, kako kaže, bukvalno, dolazi vrh svjetske nauke.
„Dolaze arheolozi i naučnici koji se bave ovom problematikom sa raznih destinacija, od Novog Zelanda, Kanade, SAD-a, Argentine, da ne govorimo o evropskim stručnjacima… Crvena stijena je možda u ovom trenutku najveći kulturni brend koji Crna Gora ima. Tek se, na neki način, izlazi sa pravim informacijama o njemu i njegovom značaju“, zaključuje Pejović.
Iskopavanja na lokalitetu Crvene stijene od tragova ljudskog života, otkrila su samo jedan zub, ali zato su, prema riječima Pejovića, pronađene čak kosti mamuta i lava.
U nikšićkom Zavičajnom muzeju nalaze se mnogobrojni predmeti pronađeni na iskopavanjima tokom godina – rukotvorine od kamena, alatke i oružje od kosti, puževi i školjke, kao i keramičko posuđe.
,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”
Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.
Povezani članci
- Kultura
- u
- 0
- Kultura
- u
- 0
- Kultura
- u
- 0