Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Za predsjedničku trku 7.932 potpisa

glasanje-glasacka-kutija-foto-rojters-1411309599-509287_0
Ilustracija
  • Autor onogost.me
  • 18.01.2018. u 10:08

Potencijalni kandidati za predsjednika Crne Gore moraće da prikupe najmanje 7.932 potpisa podrške, što će kandidatima bez partijske podrške značajno otežati učešće na izborima.

Prema Zakonu o izboru predsjednika, kandidaturu može predložiti politička stranka ili grupa građana, na osnovu potpisa najmanje 1,5 odsto ukupno upisanih birača, koji se računaju prema podacima sa izbora koji su prethodili odluci o raspisivanju izbora.

Na parlamentarnim izborima 2016. godine u Crnoj Gori je bilo 511.405 upisanih birača, što znači da će za kandidati za predsjedničke izbore Državnoj izbornoj komisiji (DIK) morati da dostave najmanje 7.932 potpisa podrške.

Iako su predsjedničku kandidaturu zasada najavili naučnik Dragan Hajduković i privrednik Vasilije Miličković, stranački funkcioneri u neformalnim razgovorima tvrde da će potpise teško prikupiti bez podrške na terenu.

Iako je kandidatura olakšana ukidanjem odredbe prema kojoj se potpisi moraju prikupljati u opštinskim izbornim komisijama, sagovornici “Vijesti” tvrde da će potencijalni kandidati morati da sprovedu kampanju na terenu.

“Partijama će to raditi opštinski odbori, koji već imaju razrađene mehanizme pred izbore. Nezavisnim kandidatima biće teže bez aktivista ili pomoći političkih grupa”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Na predsjedničkim izborima 2013. Rade Bojović odustao je od kandidature jer je pred izbornim komisijama prikupio 7.700 glasova. On je tada bezuspješno pozivao opozicione partije da podrže njegovu kandidaturu, dok su neke od njih davale potpise za tadašnjeg kandidata Demokratskog fronta Miodraga Lekića.

Za liste na parlamentarnim izborima bilo je potrebno najmanje 5.700 glasova.

 

Izvor: vijesti.me

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Dr Dragutin Papović saopštio je da se vicepremijer Budimir Aleksić zalaže za obnovu Stare Hercegovine te da njegova analiza „Hercegovina u planovima Crne Gore i asimilacija hercegovačkih Srba u crnogorskom državnom okviru (1878-1918)“ promoviše, kako je naveo, rasparčavanje Crne Gore. Autorski tekst Papovića prenosimo integralno.
Viši sud u Bijelom Polju potvrdio je 20. maja dvije prvostepene presude nižih sudova, kojima su tri osobe osuđene na uslovne i kazne kućnog zatvora zbog “izbornog turizma” u Šavniku, opštini u kojoj nisu završeni izbori koji su počeli u oktobru 2022. godine.
Nakon što je prošle sedmice opozicija zaprijetila blokadom Odbora za izbornu reformu, iz Pokreta Evropa sad (PES) su našem Radiju kazali da se zakon o biračkom spisku koji su predložile Demokrate može razmatrati samo pred tim skupštinskim tijelom. Iako je prijedlog stavljen na dnevni red Skupštine, Demokrate su odboru poslale urgenciju da ga razmotri po hitnom postupku. To što je zakon uvršten u dnevni red plenuma pokušaj je političkog marketinga pojedinih partija većine, kazali su nam u DPS-u. Iz Nove srpske demokratije (NSD) optužuju DPS da im ne odgovara da se konačno stvore uslovi za fer izbore.