EPCG vaga o novom tenderu za zakup Željezare: Još bez odluke šta će raditi sa Čeličanom i Kovačnicom

Iz kompanije za “Vijesti” su kazali da se sam kompleks već dobrim dijelom koristi za energetske projekte, dok je zakup industrijskih pogona bio pokušaj dodatne valorizacije, koji, međutim, nije dao očekivane rezultate. Ističu da je trenutno u toku analiza mogućnosti iskorišćavanja proizvodnih kapaciteta i procjena da li je opravdano ići u pravcu novog tendera, bez preciziranja da li će pogoni čeličane i kovačnice biti prenamijenjeni za druge industrijske ili energetske projekte.

“Sam kompleks Željezare već se dobrim dijelom koristi u pravcu maksimalnog ostvarivanja energetskog potencijala. Podsjetićemo na činjenicu da je zakup Željezare bio pokušaj dodatne valorizacije ovog kompleksa, osim postojećih FNS instalacija, koji, nažalost, do sada nije dao očekivane rezultate. Trenutno je u toku analiza mogućnosti iskorišćavanja proizvodnih kapaciteta Željezare, imajući u vidu dosadašnje iskustvo sa zakupcem “8B Capital”, kao i procjena da li je opravdano ići u pravcu novog tendera”, kazali su iz EPCG.

Ugovorom o zakupu, koji je potpisan u julu 2024. godine, je definisano da EPCG može raskinuti ugovor ako “8B capital” ne plati zakupninu u skladu sa ugovorom i ako ne plati u roku od 45 dana od dana kada je dobio pisano obavještenje o neplaćanju.

Zakupac je imao obavezu da mjesečno plaća zakupninu u iznosu od 31 hiljadu eura, počev od 1. oktobra 2024. godine. Što se tiče broja radnika, za pola godine su morali, prema Ugovoru, da preuzmu 150 zaposlenih, a zakupac nije preuzeo ni jednog već su plate zaposlenima isplaćivane iz sredstava EPCG, a oni su bili angažovani na izgradnji solarnih elektrana i betonskih blokova.

“Što se tiče iznosa i strukture duga, stanje je sljedeće – do dana sačinjavanja Obavještenja o jednostranom raskidu ugovora (30. jul 2025. godine), dug po osnovu zakupnine iznosio je 169.072,00 eura, po osnovu plaćanja za zaposlene koje je zakupac bio dužan da preuzme dug je 644.241,57 eura, dok je po osnovu poreza na nepokretnosti dug 184.334,67 eura. Zbirno, ukupan iznos duga je 997.648,24 eura”, naveli su iz EPCG-a.

EPCG još nije pokrenula postupak prinudne naplate duga pred Privrednim sudom, iako je ranije u maju najavljivala tu mogućnost. U odgovoru na pitanje o ovom procesu iz kompanije navode da će se inicirati prinudna naplata tek nakon završetka analize o tome da li i na kojim osnovama ponovo pokušati dodatnu valorizaciju kompleksa Željezare kroz novi zakup ili neki drugi model upravljanja.

“Postupak prinudne naplate pokrenuće se kad se završi pomenuta analiza da li, i na kojim osnovama, iznova pokušati dodatnu valorizaciju kompleksa Željezare kroz novi odnos zakupa. Bilo koji postupak prinudne naplate (uključujući i stečajni postupak, kao svojevrsan postupak prinudne naplate) nemoguće je unaprijed prognozirati u smislu efikasnosti i trajanja, a za sami postupak nije od presudnog značaja da li se imovina dužnika nalazi u Crnoj Gori”, kazali su iz EPCG-a.

Ugovor o zakupu je potpisan u julu 2024. na period od 50 godina, a kompanija “8B Capital” se obavezala da u roku od godinu od datuma potpisivanja ugovora i pokretanja proizvodnje uloži 7,75 miliona, dok će za pet godina, kako su naveli u ponudi, uložiti 36,85 miliona.

U Željezari je zastalno zaposleno 249 radnika i 11 po ugovoru o djelu.

“Od prvog dana smo govorili da smo skeptični, ali nijesmo željeli da se oglašavamo da nas ne bi optuživali da smo protiv investitora i rada. Naravno da od samog početka pomenuti investitor nije pokazao ništa čime bi opravdao šansu koju je dobio, jer za pola godine ništa nije urađeno da bi se pripremili pogoni za pokretanje proizvodnje, iako su i Igor Šamiz i neki njegovi inženjeri dolazili u Željezaru i najavljivali početak proizvodnje u junu”, kazao je sredinom maja “Vijestima”, predsjednik Sindikata Željezare Ivan Vujović.

EPCG je kupila Željezaru od turskog Tosčelika za 20 miliona eura, a 23. februara 2023. je svečano ozvaničen novi rad kompanije koja je više puta neuspješno privatizovana.

Bilo je planirano da državna kompanija sama pokrene proizvodnju u čeličani i kovačnici, ali to nije dozvolila Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) zbog pravila u vezi sa državnom pomoći.