Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Minimalnu zaradu prima 17.000 radnika

novac_222
Ilustracija
  • Autor onogost.me
  • 24.01.2017. u 07:19

Minimalnu zaradu od 193 eura prima 17.067 zaposlenih u Crnoj Gori.

Kako su Pobjedi objasnili iz Poreske uprave, radi se o podatku iz IOPPD prijava za period od januara do decembra prošle godine.

U Crnoj Gori ima 183.000 zaposlenih, što znači da je više od devet odsto radnika osigurano na minimalac.

Sektori

“Najviše obračunatih minimalnih bruto zarada bilo u pet djelatnosti restorana i pokretnih ugostiteljskih objekata, trgovine na malo u nespecijalizovanim prodavnicama, nespecijalizovanoj trgovini na veliko, izgradnji stambenih i nestambenih zgrada i privatnom obezbjeđenju”,  saopšteno je Pobjedi iz Poreske uprave. Oni su pojasnili da najmanja bruto zarada, odnosno sa porezima i doprinosima, iznosi 288 eura.

Na pitanje da li su tokom kontrole registrovani slučajevi da se zvanično isplaćuje minimalac da bi se izbjegle pune dažbine, a ostatak do pune plate daje zaposlenim na ruke, iz Poreske uprave su odgovorili da u slučaju utvrđivanja nepravilnosti preduzimaju mjere, odnosno sankcionišu neregularnosti. Objasnili su, međutim, da je inspekcija rada u tom dijelu ključna.

“Inspekcija rada ima primarnu nadležnost nad praćenjem pitanja radnih odnosa i poštovanja ugovora o radu između poslodavaca i zaposlenih. U okviru saradnje koju Poreska i Uprava za inspekcijske poslove redovno ostvaruju, realizuju i zajedničke aktivnosti na suzbijanju nelegalnog poslovanja na tržištu rada”,  objasnili su iz Poreske uprave.

Osiguravanje zaposlenih na minimalac, a isplata ostatka plate na ruke, što je nezakonito, česta je tema.

Predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković Pobjedi je prije desetak dana takođe kazao da poslodavci u velikom dijelu privatnog sektora isplaćuju zaradu u visini minimalne, što je najniži iznos koji po zakonu moraju da isplate.

“Ostatak zarade isplaćuju na ruke, to jest na crno. Na taj način, dugoročno gledano, gubi zaposleni zbog neuplaćenih doprinosa za PIO, ali gubi i država, budžet, socijalni fondovi. To se mora iskorijeniti”,  kazao je Keković.

Razgovori

Ovih dana trebalo bi da počnu razgovori Vlade, sindikata i poslodavaca oko povećanja minimalne zarade, koja se nije mijenjala od 2013. Ministar finansija Darko Radunović najavio je da se u Vladi razmišlja o povećanju minimalne zarade. On nije govorio o procentu mogućeg uvećanja minimalca, ali je kazao da će Vlada krajem prvog kvartala izaći sa novim pravilima socijalnih davanja.

Iz sindikata su pozdravili najavu o mogućem povećanju minimalca, a Keković je Pobjedi kazao da u Uniji slobodnih sindikata smatraju da bi trebalo da iznosi 60 odsto prosječne zarade, umjesto sadašnjih 30 odsto.

Priznao je, međutim, da je u ovom trenutku realnije očekivati da minimalac iznosi polovinu prosječne zarade, u ovom slučaju 250 eura.

U Uniji poslodavaca, međutim, ne dijele mišljenje ni sindikata, ni Vlade i protive se povećanju minimalca, jer navodno za to nema uslova. Prije povećanja minimalca poslodavci traže smanjenje ukupnog opterećenja na zarade, odnosno poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, za Fond rada, za Privrednu komoru, za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, za prevenciju radne invalidnosti…

“Značajnije smanjenje opterećenja dovelo bi do rasta zarada, povećala bi se zaposlenost i eliminisala isplata dijela zarade na crno”, smatraju u UPCG i dodaju da zamjeraju Vladi što nije stvorila pretpostavke za poslovanje u uslovima pravne sigurnosti i zaštite konkurencije.

 

Izvor: CdM

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Na evidenciji nikšićkog Biroa rada nalazi se 1.584 građana koji posao čekaju duže od 24 mjeseca, dok je njih 217 bez zaposlenja između 13 i 24 mjeseca. Samo mali broj -88 građana zaposli se u roku kraćem od mjesec dana nakon prijavljivanja.
Dobro je što vlada planira novi način zaduživanja emisijom državnih obveznica za građane. Ipak, prije realizacije važna je edukativna kampanja kojom će pojasniti šta su benefiti, koliku zaradu mogu očekivati oni koji će investirati svoj novac. To je za Radio Crne Gore ocijenio rukovodilac Službe za investiciono bankarstvo u Erste Banci Aleksandar Ščekić. Napominje i da prva emisija ne bi trebalo da bude veća od stotinu miliona eura i da kamate budu iznad 3 odsto.
Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštila je da više od godinu dana iz državnog tužilaštva nema informacija o postupku po njihovoj krivičnoj prijavi u vezi sa Ugovorom o subordinisanom dugu između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i Prve banke, zaključenim još 2010.
-->