Registrovana 41 punionica za električna vozila

Iako su ti trendovi izraženi, udio ovih vozila u ukupnom voznom parku i dalje je vrlo nizak u poređenju sa prosjekom EU, gdje električna i plug-in vozila čine više od petine novih registracija, kazali su Pobjedi iz Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond), piše Pobjeda.

Jasno je, kako kažu, da se Crna Gora još nalazi u ranoj fazi razvoja elektromobilnosti. Ipak, ovogodišnjim konkursom za subvencionisanje nabavke vozila nijesu obuhvaćena hibridna vozila.

“Eko-fond je do sada raspisao dva konkursa za subvencionisanje nabavke električnih vozila s nultom emisijom CO₂, koristeći sredstva Vlade Republike Slovenije, odnosno CMSR-a. U skladu sa praksom većine zemalja EU, ta sredstva su namjenski usmjerena isključivo na električna vozila. Razmatranje ponovnog uključivanja hibridnih vozila u strateške dokumente može biti moguće, ali samo u okviru novih programa i izvora finansiranja, što trenutno nije predviđeno”, dodali su.

Kako su kazali iz Ministarstva energetike i rudarstva, razlog je usklađenost sa evropskim zelenim planom i ciljevima koje je Crna Gora preuzela, a to je smanjenje emisije CO₂ za 55 odsto do 2030. godine u odnosu na 1990.

Hibridi se, pojasnili su, tretiraju kao prelazno rješenje, dok strateški fokus ostaje na vozilima bez emisije.

Iz Eko-fonda navode da je ukupno isplaćeno 571.500 eura subvencija za kupovinu električnih vozila.

“Subvencije koje Eko-fond trenutno sprovodi zasnovane su na dostupnim donatorskim sredstvima i usmjerene su prvenstveno na vozila s nultom emisijom CO₂. Ipak, uvažavajući realnost na tržištu i činjenicu da je penetracija energetski efikasnih vozila u Crnoj Gori još niska, u prelaznom periodu ka punoj elektromobilnosti može se vidjeti potreba da se određeni period podrže i hibridna vozila”, ističu.

Iz Eko-fonda objašnjavaju da to nije dugoročno opredjeljenje, jer je konačni cilj usklađivanje sa evropskim standardima i praksama, gdje se subvencionišu isključivo električna vozila.

Najviše hibridnih vozila sa benzinskim motorom

Iz Ministarstva saobraćaja su Pobjedi kazali da je u toku ažuriranje Strategije razvoja saobraćaja Crne Gore 2019–2035, zajedno sa Akcionim planom za period 2026–2027. i evaluacionim izvještajem o aktivnostima sprovedenim u razdoblju 2020–2024. godine.

“U ovim dokumentima posebna pažnja biće posvećena zelenim vozilima, uključujući električne i hibridne automobile, što potvrđuje da država prepoznaje njihov značaj u procesu održive mobilnosti”, dodali su.

Evidenciju o registraciji električnih i hibridnih vozila vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, a prema dostupnim podacima za 2024. godinu, u Crnoj Gori je registrovano ukupno 715 električnih vozila (0,233 odsto), 1.935 hibridnih vozila sa benzinskim motorom (0,631 odsto) i 1.260 hibridnih vozila sa dizel motorom (0,411 odsto).

Ovi podaci, smatraju iz Ministarstva saobraćaja, pokazuju da tržište zelenih vozila bilježi postepen rast iako, ističu, još čini mali procenat ukupnog voznog parka.

“Kada je riječ o tehničkim standardima, iz nadležnosti Ministarstva saobraćaja, Crna Gora je u potpunosti usklađena sa međunarodnim propisima. Na snazi je primjena UNECE pravilnika i nacionalnih zakona i podzakonskih akata, što znači da svako električno vozilo koje se uvozi ili prvi put stavlja na tržište u Crnoj Gori mora zadovoljiti stroge zahtjeve bezbjednosti i homologacije”, kazali su iz Ministarstva.

Posebna kategorija

Iz Ministarstva energetike i rudarstva su Pobjedi kazali da izazov predstavlja činjenica da je procedura registracije hibridnih vozila identična kao i za vozila sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem, pa je teško precizno utvrditi njihov broj.

“Za električna vozila raspoloživi podaci su jasniji jer se ona vode kao posebna kategorija”, istakli su.

Na pitanje da li je Crna Gora, u pogledu infrastrukture i održavanja, spremna za električna vozila kazali su da jeste relativno.

” Trenutno je registrovana 41 punionica, od čega 10 u Podgorici, 15 u Budvi i pet u Tivtu. Većina su punjači snage do 22 kW, dok nekoliko lokacija raspolaže i snažnijim punionicama od 43 kW. Prema podacima CEDIS-a, do avgusta 2024. godine izdato je 30 saglasnosti za priključenje novih punionica, a 19 je već aktivno priključeno na distributivnu mrežu. Iako je riječ o infrastrukturnom procesu koji tek dobija zamah, jasno je da se kapaciteti šire i da država prepoznaje važnost spremnosti za širu

upotrebu električnih vozila”, naveli su iz resora energetike.

Visoka cijena vozila

Ocijenjuju da opšta svijest građana o benefitima električnih i hibridnih vozila svakako postoji, od smanjenja troškova održavanja do pozitivnog uticaja na životnu sredinu.

“Međutim, visoka cijena ovih vozila i dalje predstavlja ključnu barijeru za masovniju primjenu. Upravo zato Eko-fond gotovo svake godine raspisuje javne pozive, kako bi se kroz bespovratnu podršku kupovina ovih vozila učinila dostupnijom većem broju građana i privrednih subjekata”, zaključuju.

Cilj je, poručuju iz Ministarstva, da ekološki prihvatljiv transport iz prestižne kategorije pređe u realnu opciju za što širi sloj društva.