Autor: onogost.me
Foto: pixabay.com
17:59
10.5.2021.

UPCG: Ukidanje neradne nedjelje traži 78 odsto privrednika

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) zahtijeva od Vlade Crne Gore i Ministarstva ekonomskog razvoja da hitno reaguju i preduzmu konkretne poteze da iznađu rješenje za stavljanje van pravne snage sporne odredbe Zakona o unutrašnjoj trgovini, a time i ispuni zahtjev, kako kažu, čak 78 odsto privrednih subjekata koji su se izjasnili za ukidanje neradne nedjelje u što kraćem roku.


"Ovaj podatak jedan je od rezultata online anketnog istraživanja koje je UPCG sprovela među crnogorskim privrednicima, radi procjene uticaja neradne nedelje u okolnostima COVID-19 na njihovo poslovanje. Anketno istraživanje je sprovedeno krajem marta 2021. godine, na uzorku od 403 privredna subjekta (preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća i veliki privredni sistemi) iz sva tri regiona Crne Gore", kazali su iz UPCG.

Učesnici istraživanja UPCG su, navode, kao prioritetni potez nadležnih naveli ukidanje neradne nedjelje tokom cijele godine, što je ocjena koju je dalo čak 65 odsto anketiranih. Sa druge strane, kako kažu, 25 odsto privrednika smatra da neradnu nedjelju treba ukinuti u toku trajanja turističke sezone, dok njih 10 odsto navodi da je treba ukinuti na period od 6 mjeseci.

"U anketi UPCG, najveći broj ispitanika (67 odsto) je naveo da rad nedjeljom treba organizovati u toku jedne smjene, dok je čak 76 odsto privrednika iskazalo spremnost da (u slučaju ukidanja neradne nedjelje) povećaju dnevnicu zaposlenima za rad nedjeljom", navode u saopštenju.

Ističu da stanje u privredi pogođenoj razornim posljedicama Kovid-19 krize pokazuje da je praktikovanje neradne nedelje, osim na preduzeća, uticalo i na zaposlene, o čemu govore i podaci Monstata o čak 7.200 manje zaposlenih u sektoru „Trgovina na veliko i malo“ na kraju decembra 2020. godine.

Stoga je, kako kažu, važan podatak ankete UPCG prema kojoj više od polovine privrednika – učesnika istraživanja (57 odsto) smatra da bi ukidanje neradne nedjelje dovelo do povećanje broja radnih mjesta u narednom periodu.

"Sve navedeno govori ne samo o očekivanjima poslodavaca koji u ukidanju neradne nedjelje prepoznaju šansu da se oporave i nadoknade ogromne gubitke ostvarene u prethodnom periodu, već se radi o zajedničkom rješenju koje je  od interesa i za zaposlene (vraćanje oduzetog prava na rad i zaradu – makar za vrijeme turističke sezone) i državu (priliv nedostajućih finansijskih sredstava i punjenje budžeta)", navode u saopštenju.

Napominju da po osnovu spornog člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, Crna Gora u toku 2021. godine ima 52 neradna dana po osnovu neradne nedjelje.

"Ako tome dodamo i 11 neradnih dana koji privrednicima, zaposlenima i građanima pripadaju po osnovu obilježavanja raznih praznika, dolazimo do podatka da ove godine, od ukupno 365 dana, čak 63 dana pripadaju kategoriji neradnih (17 osto). Tako, samo u maju 2021. godine imamo čak 9 neradnih dana (po osnovu spajanja neradne nedjelje sa prvomajskim, uskršnjim i praznikom povodom Dana nezavisnosti)", smatraju iz UPCG.

Iako su, kažu, turistički poslenici (posebno iz primorskih opština) ukazivali na izuzetno veliki broj gostiju tokom prvomajskih i uskršnjih praznika, izostalo je gostoprimstvo u vidu pratećeg dijela turističke ponude jer su svi trgovinski objekti i tržni centri bili zatvoreni, što je nevjerovatan propust i značajan gubitak za zemlju koja najavljuje uspješnu turističku sezonu i oporavak privrede.

"UPCG ističe da propusti države, u vidu nekorišćenja kontrolnih mehanizama kojima bi se pripadajuća, zakonom regulisana prava radnika zaštitila, ne može biti opravdanje za uvođenje i zadržavanje neradne nedjelje – posebno jer se time ugrožava Ustavom zagarantovano pravo na rad i pravo na preduzetništvo. U prilog tome, podsjećamo da je u Inicijativi za ocjenu ustavnosti i zakonitosti spornog člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini koji je podnijela još 1. avgusta 2019. godine, UPCG između ostalog ukazala na povredu člana 59 Ustava Crne Gore, Zakona o radu, Zakona o zaštiti od diskriminacije, Zakona o državnim i drugim praznicima. U međuvremenu, zbog nepostupanja Ustavnog suda po predmetnoj inicijativi, UPCG je podnijela i tri urgencije, te očekujemo da taj sud u najkraćem roku donese odluku po navedenom. Podsjećamo, osim pristiglog obavještenja Ustavnog suda da je predmet formiran i dodijeljen sudiji izvjestiocu i savjetniku, ishod ustavne incijative UPCG još uvijek nije poznat – ni nakon skoro dvije godine od njenog podnošenja", navode u saopštenju.

Naglasili su da prezentovani rezultati online ankete UPCG, kao i navedene činjenice, predstavljaju snažan alarm za hitna postupanja koja treba da uslijede i omoguće da rezulti ovogodišnje ljetnje turističke sezone budu na nivou očekivanih. Ukoliko reakcija nadležnih izostane, slijedi krah sezone i scenario koji nije od interesa ni za privredu, zaposlene ni državu.

"Imajući u vidu dosadašnje, brojne nastupe po navedenoj problematici, UPCG će sačekati reakciju nadležnih (Vlade CG, Ministarstva, Ustavnog suda) i na temu neradne nedjelje se više neće javno oglašavati", zaključuju iz UPCG.

 

Ostale vijesti iz kategorije

  • 19:47
    12.6.2021.

    Državna kasa će, prema projekcijama Ministarstva finansija, ove godine prihidovati 700 milliona eura od turizma.

  • 16:42
    12.6.2021.

    Povodom iznenadnih izmjena Zakona o radu koje se odnose na snižavanje starosne granice za prestanak radnog odnosa po sili zakona, Udruženje pravnika poziva predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti da u vršenju svojih nadležnosti poštuju preuzete obaveze u procesu pristupanja Evropskoj uniji i čuvaju vrijednosti po kojima je Crna Gora bila prepoznata u međunarodnoj zajednici.

  • 11:55
    12.6.2021.

    Izvršna vlast je u prošloj godini pozajmila 1,35 milijardi eura, dok je deficit budžeta iznosio 329 miliona eura, pokazuju podaci iz završnog računa budžeta za 2020. godinu koji je juče usvojen na sjednici. Tokom prošle godine Vladu su vodili Duško Marković, do 4. decembra, i Zdravko Krivokapić od 4. decembra, piše Dan.

  • 08:33
    12.6.2021.

    Dvanaest banaka koje posluju na crnogorskom tržištu u prvom kvartalu ove godine su od kamata prihodovale 36,5 miliona eura, dok su po osnovu naknada i provizija od klijenata uzele 12,1 milion. Ukupan profit banaka od januara do kraja marta iznosio je 15,27 miliona eura.