Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Uprkos manjem prilivu doprinosa, ukupni prihodi budžeta u plusu

pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 02.11.2025. u 09:55
Prihodi budžeta Crne Gore za devet mjeseci ove godine iznosili su 2,099,9 miliona eura, odnosno 26,5 odsto BDP-a (7,918 milijardi eura), što je za 24 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, odnosno rast od 1,2 odsto.

Naplata budžetskih prihoda ostvarena je na nivou od 99 odsto plana, što, prema ocjeni Ministarstva finansija, potvrđuje fiskalnu odgovornost i efikasno upravljanje javnim finansijama.

Gotovo sve glavne kategorije prihoda bilježe rast u odnosu na prethodnu godinu. Posebno se ističe povećanje naplate indirektnih poreza, koje je u potpunosti nadomjestilo pad doprinosa za PIO, čime je, kako navodi resorno ministarstvo, potvrđena stabilnost fiskalnog sistema i održivost sprovedenih mjera.

Porez na dobit pravnih lica iznosio je 222,5 miliona eura, što je 8,9 odsto više nego u istom periodu 2024. godine i 6,6 odsto iznad plana. Prihodi po ovom osnovu već su premašili godišnji plan za 2,7 miliona eura.

Porez na dohodak fizičkih lica ostvario je snažan rast od 31 odsto, dostigavši 77,9 miliona eura, što je 3,6 miliona eura iznad plana.

Porez na dodatu vrijednost (PDV) iznosio je 1,030 milijardi eura, što predstavlja rast od 14,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu i 1,9 odsto više od plana. Istovremeno, povraćaji PDV-a porasli su za 14,4 odsto, što ukazuje na dinamičnu ekonomsku aktivnost.

Prihodi od akciza dostigli su 298,7 miliona eura, što je 7,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine, iako su 1,3 odsto ispod plana. Najveći rast bilježe akcize na derivate nafte i duvanske proizvode.

Ostali prihodi ostvareni su u iznosu od 39,8 miliona eura, što je 18,1 odsto više od plana, ali 46,5 odsto manje u odnosu na prošlu godinu zbog tadašnjih jednokratnih uplata.

S druge strane, doprinosi za PIO iznosili su 290,7 miliona eura, što je 32,4 odsto manje nego u istom periodu 2024. godine. Ipak, jaz u odnosu na plan postepeno se smanjuje u drugoj polovini godine, što ukazuje na stabilizaciju naplate.

Tokom septembra 2025. godine, naplaćeno je 261,6 miliona eura budžetskih prihoda, što je 5,5 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine i 3,2 odsto iznad plana.

Rashodi pod kontrolom i snažan kapitalni ciklus

Ukupni izdaci budžeta za period januar–septembar iznosili su 2,188 milijardi eura, odnosno 27,6 odsto BDP-a. Tekući izdaci ostvareni su u iznosu od 837,2 miliona eura ili 91,9 odsto plana, dok su bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca iznosili 511,1 milion eura (97,5 odsto plana).

Transferi za socijalnu zaštitu dostigli su 823,9 miliona eura, što je 11,3 odsto više nego prethodne godine, dok su transferi institucijama, pojedincima i javnom sektoru iznosili 309,3 miliona eura, uz odstupanje od plana od 11,8 odsto.

Kapitalni izdaci ostvareni su u iznosu od 188,2 miliona eura (95,3 odsto plana), što je 37,2 odsto više nego u istom periodu 2024. godine. Najveći dio, 110,1 milion eura, odnosi se na realizaciju projekata iz Kapitalnog budžeta.

Tokom samog septembra, rashodi su iznosili 276,6 miliona eura, što je 8,8 odsto više nego prethodne godine. Najznačajnije odstupanje zabilježeno je kod subvencija i ostalih izdataka, dok su kamate bile veće od plana, prateći dinamiku izmirenja obaveza države.

Deficit u granicama kontrole

Za devet mjeseci 2025. godine ostvaren je budžetski deficit od 88,3 miliona eura, što predstavlja 1,1 odsto BDP-a. Istovremeno, suficit tekuće potrošnje iznosio je 99,8 miliona eura.

U septembru je zabilježen mjesečni deficit od 15 miliona eura (0,2 odsto BDP-a), uz suficit tekuće potrošnje od 17,9 miliona eura.

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    U prethodnim danima EPCG, u saradnji sa Solar Gradnjom, kroz projekat Solari 3000+/500+ i 5000+ (instalirano već preko 85 MWp od planiranih 100 MWp), pokazala je da strateška ulaganja stvaraju višestruku korist za društvo – svaki uloženi euro donosi više od pet eura koristi EPCG, građanima i državi, saopšteno je iz te kompanije. 
    Iako je Crna Gora usvojila „Strategiju za razvoj organske proizvodnje 2025. do 2029.“ koja ima za cilj da naša država postane prepoznatljiva destinacija za kvalitetnu organsku hranu, proizvodnja je još uvijek skromna i registrovanih proizvođača organske hrane je tek oko petsto.
    -->