Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Uskoro sva plaćanja računa preko portala i mobilne aplikacije

pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 03.05.2024. u 19:36
Vlasnici fotonaponskih sistema, njih 4,131, nemaju mogućnost da plaćaju rate direktno na šalterima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), iako je "Solar gradnja" dio te državne kompanije.

Njima nije omogućeno da rate za solarne panele kao ostali korisnici EPCG plaćaju na naplatnim punktovima EPCG, putem veb-portala i preko mobilne aplikacije, već samo preko uplata u pošti, banci, preko trajnog naloga i slično.

To su za "Dan" potvrdili iz EPCG. Oni su naveli da račune za utrošenu električnu energiju može samo da izdaje i naplaćuje Elektroprivreda Crne Gore – Funkcionalna cjelina Snabdijevanje, jer je EPCG snabdijevač električnom energijom.

Ipak, kako nam je saopšteno, vlasnici ugrađenih fotonaponskih panela mogu očekivati da im uskoro bude omogućeno da rate plaćaju putem veb-portala EPCG i mobilne aplikacije, kao što ta mogućnost postoji za plaćanje računa za utrošenu električnu energiju.

''Najčešća dinamika plaćanja je u mjesečnim ratama i te uplate vrše se na poseban žiro-račun za fotonaponske sisteme koji pripada Direkciji za obnovljive izvore energije'', objašnjavaju iz Elektroprivrede.

Iz EPCG preciziraju da račun za rate za ugrađenu fotonaponsku opremu nije račun za utrošenu električnu energiju, već otplata ugrađenog sistema.

Za razliku od rata za solarne panele, računi za utrošenu električnu energiju kod domaćinstava koja imaju ugrađene fotonaponske sisteme obračunavaju se, odnosno saldiraju, jednom godišnje, 1. aprila.

Naplata tog računa vrši se preko žiro-računa FC Snabdijevanje, koja takođe posluje u okviru EPCG, a ne "Solar gradnje".

''Korisnici fotonaponskih sistema jednom godišnje, prilikom saldiranja stanja, plaćaju samo razliku ukoliko su imali veću potrošnju električne energije u odnosu na proizvodnju solarne elektrane koja im je ugrađena. Ukoliko je proizvodnja ugrađene elektrane veća od potrošnje korisnika, navedeni višak predstavlja deponovanu energiju, za koju se korisniku solarne elektrane isplaćuje novac na njegov račun nakon izvršenog saldiranja, koje se svake godine vrši 1. aprila za prethodnih 12 mjeseci'', pojašnjavaju iz EPCG.

Visina rate za otplatu ugrađenog fotonaponskog sistema, koja se plaća Direkciji za obnovljive izvore energije koja posluje u sklopu EPCG, zavisi od snage ugrađenog fotonaponskog sistema, pa tako može varirati od 40 do preko 120 eura za domaćinstva, u zavisnosti da li se radi o sistemu snage od 3, 5, 7 ili 10 kW.

''Kod pravnih lica mjesečni iznos rate može iznositi i mnogo više, jer se njima ugrađuju sistemi veće snage (od 10 do 30 kW, pa i preko 30 kW za velike sisteme), pri čemu određeni broj pravnih lica već pokazuje interesovanje da otplati ugrađeni fotonaponski sistem odjednom (jednokratno). Otplata se vrši ili mjesečno ili jednokratno, ali ne i godišnje, s tim da korisnici koji vrše mjesečnu otplatu ugrađene fotonaponske opreme mogu uvijek uplatiti i više rata odjednom, čime automatski ulaze u pretplatu'', ističu iz EPCG.

Do sada su fotonaponski sistemi ugrađeni kod 4,131 potrošača, ukupne snage 42.591 mWp. Snaga panela je prije bila 450 Wp, dok je sada 550 Wp.

''Ugrađeni fotonaponski sistem trebalo bi da proizvodi prosječno onoliko koliko potrošač plaća ratu, 3 kW 40eur, 5 kW 55 eura, 7 kW 80 eura, 10 kW 115 eura, itd. Proizvodnja varira od mjeseca do mjeseca, u zavisnosti od položaja sunca i vremenskih prilika. Na osnovu Zakona o energetici, višak energije se skladišti kod nas i obračunava jednom godišnje, 1. aprila'' naveli su iz EPCG.

Izvor: dan.co.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Vlada Crne Gore je u budžetu za narednu godinu planirala pozajmicu od 10 miliona eura kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za potrebe finansiranja pete faze projekta "1000 plus", koji građanima omogućava da riješe stambeno pitanje po povoljnijim uslovima.
    Prihodi Crne Gore od turizma u prva tri kvartala iznosila su 1,312 milijardi eura, što je za 49,5 miliona eura manje u odnosu na isti period prošle godine, kazali su "Danu" iz Centralne banke Crne Gore (CBCG).