Željezari 663.000 eura dobiti, otpad i dalje problem

Nedavno objavljena analiza Ministarstva energetike o poslovanju željezare u prošloj godini pokazala je da je ostvaren gubitak od dva miliona i stotinu hiljada eura i da je preduzeće potrošilo uloženi kapital elektroprivrede kao vlasnika, a nije ostvarilo zaradu kao povrat na imovinu što negativno utiče i na poslovanje nacionalne energetske kompanije.

Ako je suditi prema rezultatima ostvarenim za devet mjeseci tekuće godine, Željezara je krenula putem oporavka, zahvaljujući ugovorenim poslovima sa matičnom kućom na izradi temeljnih betonskih ploča, podkonstrukcija i konstrukcija za solarne elektrane.

Govore to brojke koje je za radio CG saopštio predsjednik Odbora direktora EPCG Željezara Nikšić Svetozar Golubović.

“Mogu da vam kažem da je ukupan prihod koji je Željezara ostvarila za ovih 9 mjeseci iznosi 4 miliona 330 hiljada, a ukupni rashodi su bili 3 miliona i 700 hiljada i da je ostvarena bruto dobit u iznosu od 633 hiljade eura”, kaže Golubović.

Naglašava da redovno izmiruju mjesečne obaveze, bruto zarade za 280 zaposlenih, čiji neto prosjek iznosi 976 eura, 61.000 eura po osnovu reprograma duga za poreze i doprinose i 23.000 eura za kreditnu pozajmicu Elektroprivrede, ukupne vrijednosti 550.000 eura.

Obaveza Željezare je i da uplaćuje 25.000 eura kao ekološku naknadu po osnovu deponovanog otpada u krugu fabrike koji je ostavio bivši vlasnik Toščelik.

Iako navedenu odluku smatraju problematičnom, a nadali su se i razumijevanju od Ministarstva ekologije, od kojeg od aprila očekuju odgovor na žalbu, primorani su da godišnje izdvajaju 300.000 eura kako bi izbjegli blokadu računa kao što je to bilo u novembru prošle godine.

Nažalost, nisu se obistinila ni očekivanja da će otpad konačno biti izmješten, jer javni poziv za odabir najpovoljnijeg ponuđača da do Mađarske transportuje lagerovane količine nije uspio zbog žalbe učesnika poziva, pojašnjava Golubović.

“Najpovoljniji po osnovu drugog javnog poziva je Hemosan iz Bara, međutim drugorangirani koji je podnio neke žalbe, pa je jedna žalba odbijena koja je bila u gerenciji državnih organa, međutim oni su sad podnijeli žalbu Ustavnom sudu”, objašnjava Glubović.

Snaga solarnih elektrana koje su do sada postavljene u krugu Željezare je oko 10 MW i one bi trebalo da se priključe na elektromrežu do kraja godine ako se privede namjeni postojeća trafostanica. Radnici Željezare rade elemente za solarne elektrane na Kapinom polju na površini od 13.000 hektara, instalirane snage 13 MW.