Sve veći broj zmija u okolini jezera i rijeka (VIDEO)

“Vidio sam šest zmija na rastojanju manjem od kilometar na brani, na Krupcu. Dvije su bile otrovnice“, kazao je čitalac portala Onogošt koji nam je dostavio snimak.

Specijalista biologije i ekologije Miloš Džiknić potvrdio nam je da se na snimku nalazi poskok.

On je kazao da su april i maj period kada se zmije bude iz zimskog sna, izlaze iz svojih skloništa i postaju sve vise aktivnije dolaskom toplijeg vremena, kada kreću u potragu za hranom i partnerom.

Zbog toga, Džiknić savjetuje, sve one koji ovih dana imaju namjeru da budu u prirodi, da nikako ne idu bez adekvatne zatvorene obuće iznad članaka i štapa kao prvog stepena zaštite, jer zmije u ovom periodu mogu da imaju jači nivo otrova jer su cijeli zimu provele gladujući.

„Dakle najvažnije je da se za boravak u prirodi dođe pripremljen i svakako boravi sa dozom opreza, i gledati gdje stajemo i sjedimo, pogotovo ako je tu neki kamen i pukotina, tu svakako najprije pogledati jer se zmije najčešće kriju upravo na takvim mjestima“, upozorava Džiknić.

On objašnjava, ukoliko dođe do ujeda zmije, ne treba paničiti, i krenuti sa samostalnim liječenjem da se ne bi izazvala mnogo veća šteta, već polako potražiti pomoć ljekara, jer brzo kretanje i panika ubrzavaju krvotok i tako se brže raznosi otrov po tijelu.

„Nakon ujeda zmije čovjek ima više sati da otrov svojim djelovanjem izazove jaka oštećenja u organizmu, tako da je to više nego dovoljno da osoba potraži pomoć kod stručnjaka – doktora koje će najbolje znati kako da odreaguje u ovom slučaju, i procijeni da li je potrebno reagovati i dati protivotrov, jer mnogo puta dođe i do takozvanog “suvog ugriza” zmije, iz samoodbrane bez ispuštanja otrova“, kaže Džiknić.

Skreće pažnju da zmije nisu agresivne životinje, te da izbjegavaju kontakt sa ljudima, i pokušaće ugristi jedino ako se osjećaju prestrašeno i ugroženo.

„Zmije vode usamljenički život osim u sezoni parenja i zimovanja, kada se može vidjeti više njih odjednom i gdje se u narodu kaže da su vidjeli “klupko zmija”, i to je pojava koja se zove zmijski splet i to se javlja kod neotrovnih zmija i to samo u sezoni parenja kada se isprepliće više mužjaka i ženki“, kaže Džiknić.

Ističe da je korist od zmija višestruka.

„Jedna od najbitnijih uloga zmija u prirodi, kao predatora, je regulacija brojnosti sitnih sisara, prije svega glodara, a takođe i zmije se nalaze u lanca ishrane pa služe kao hrana drugim vrstama životinja, pticama grabljivicama. Takođe ogromna korist od zmijskog otrova je i sami široki broj ljekova koji se proizvodi i koristi, na bazi zmijskog otrova kao što su ljekovi za regulisanje pritiska i liječenje tumora“, objašnjava on.

Skreće pažnju da ih ne treba ubijati, niti dirati jer su bitne za ekosistem.

U Crnoj Gori, kako je kazao, postoji 15 vrsta zmija od kojih su samo tri vrste otrovnica (šarka, poskok i šargan) i 12 neotrovnica koje su uglavnom smukovi od kojih se najčešće susrećemo sa vrstama kao što su: balkanski smuk, bjelouška, ribarica, sljeparica, mačkooka zmija i šumski smuk.